Na jednoj od mostarskih benzinskih crpki ovih dana vidimo da je cijena litre dizela 2,36 KM. I dalje je to (pre)visoka cijena za osiromašene građane BiH, ali ipak se kreće. Napokon se neke stvari pomiču s mrtve točke, osobito kad se sjetimo tjedana kad je gorivo išlo i do 3,70 KM te su mnogi razmišljali isplati li se uopće putovati, a da ne govorimo o tvrtkama čije je poslovanje dramatično palo zbog takvog naglog udara. Međutim, ono što se posebno ovih dana naglašava – pad cijena goriva ne utječe na ostale proizvode. Napisali smo nebrojeno mnogo puta kako trgovine, primjerice, pravdaju previsoke cijene prehrambenih namirnica cijenom goriva. Sada, kada gorivo ide dolje, ne vidimo da se isto događa s osnovnim proizvodima. Nedavno je to komentirala i Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača DON. Ovdje danas ne postoji više ni jedan razlog za rast cijena, osim za pojedine artikle koji su skuplji u nabavi. Sve ostalo bi moralo biti mnogo ispod trenutačnih cijena. Nekada smo pričali o ulju kao ilustraciji drastičnih poskupljenja. Cijena ulja nekad je bila viša od 5, a sada je ispod 3 KM. To je pokazatelj da sve ostalo treba biti znatno jeftinije, ali tu vlade i inspekcije moraju uistinu dati svoj sud o ovakvom ponašanju u maloprodaji, ali i dobavljača – kazala je Marić za Avaz. Istaknula je i da mjere ograničenja marži koje je država uvela
na 2,36 KM za dizel, a benzin je skuplji za 10 do 15 feninga. Hrana, koja je drastično poskupjela nakon rasta cijena goriva, ostala je na istim razinama i nema pojeftinjenja nisu imale učinak jer se sve “istopilo” zbog silnih poskupljenja i inflacije koja je gutala sve pred sobom. A iako postoje učinci posustajanja, svi smo svjesni da, ako se samo jedan potres dogodi na globalnom tržištu, mnogo toga se vraća ne na početak nego na dno s kojeg se opet treba podignuti. Razloga za optimizam, objašnjavaju ekonomisti, još nema. – U 2023. inflacija bi trebala padati na razinu ispod 10 posto u većini zemalja. Međutim, skrenuo bih pozornost da to ne znači pad cijena, već da će taj pad cijena i dalje biti manje izražen nego prije kazao je ekonomist Adnan Efendić. Ono što je posebno, nakon rasta cijena prehrambenih proizvoda koji se nije mogao pratiti, sada vidimo rast cijena komunalija. Zbog svega nedavno su reagirali i sindikalisti u BiH i upozorili da se vlasti više brinu o poslodavcima nego o radnicima. Smatraju da je žurno potrebno izraditi socijalnu kartu gdje bi se ciljano pomoglo ljudima kojima je pomoć potrebna jer siromaštvo vuče za sobom i sve ostale negativne pojave. – Ne samo da mi kažemo “nemamo mogućnosti ostvariti egzistenciju”, psihički sve drugo vuče za sobom. Tu je liječenje, za što će biti povećane potrebe, svi su bili kreditno zaduženi i prije ove inflacije – istaknuli su iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Barel nafte na svjetskoj razini je oko 70 dolara, no očito se i dalje, unatoč svim apelima, brojni oglušuju i drže cijene svega ostalog na visokim razinama.
Cijene goriva u BiH značajno pale, evo kolike su današnje cijene
Kako pokazuju podaci aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, litar dizela u Ljubuškom jutros iznosi od 2,36 KM do 2,46 KM.
Cijene goriva u Bosni i Hercegovini su značajno opale, pa tako jutros litar dizela u Sarajevu iznosi od 2,31 KM do 2,51 KM, benzin Super 95 iznosi od 2,46 KM do 2,61 KM. Cijena plina se kreće od 1,16 KM do 1,46 KM.
Kako pokazuju podaci aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, litar dizela u Mostaru jutros iznosi od 2,36 KM do 2,56 KM.
Plin je od 1,21 KM do 1,71 KM.
