Nema. Možda stigne kasnije – danima ponavljaju prodavačice u prodavaonicama nekih trgovačkih lanaca u Zagrebu. A kako doznajemo, nije ništa bolje ni u drugim gradovima Lijepe Naše. Prazne “kištre” i u 8 sati ujutro govore da ga je možda i bilo u ograničenim količinama, ali ne svagdje. Jednostavno je iščeznuo s polica.
– Evo, kupila sam zadnje dvije kile koje sam našla u Plodinama. To nije normalno. U petak je suprug neuspješno tražio krumpir u Super Konzumima na Črnomercu i u Radničkoj. Idući dan bili smo i u Kauflandu, Lidlu. Nije valjda da i krumpir uvozimo iz Ukrajine? Pa riječ je o glavnoj sporednoj namirnici u Hrvata – žali nam se jedna Zagrepčanka.
Iako je kilogram mladoga krumpira u trgovinama gdje smo ga našli te na tržnicama sada i dvostruko skuplji nego lani, nestašica je ta koja trenutačno puno više zabrinjava građane. Nađe li ga se, s cijenom od oko 1,10 eura, još uvijek je 2 do 3 puta jeftiniji od, primjerice, kilograma kelja ili cvjetače, a slično je i na tržnicama. Trgovci nerado govore o novonastaloj situaciji, osim da rupe, koliko je to moguće, do domaće berbe pokušavaju zakrpati hercegovačkim i egipatskim krumpirom.
Da problema ima, potvrđuje nam i čelnik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić.
– Krumpira neće ni biti do nove berbe. Prinosi su u Hrvatskoj lani zbog suše bili 50-60 posto manji pa se ove godine uvezlo jako puno krumpira i uvozi se i dalje. No, problem je što sad više ni vani nema krumpira. I Europa je lani imala probleme, a ima ih i ove godine, od suša u Španjolskoj i na jugu Francuske, do velikih poplava u Italiji, na kraju krajeva i u Hrvatskoj. Štete su u Zagorju i Međimurju, a u Lici zbog vremenskih nepogoda berba kasni. Trenutačno se najviše očekuje od Istre, gdje ovih dana počinje berba i trebala bi donijeti neko olakšanje – kaže Mesarić. Što se tiče Međimurja, i tu će berba kasniti. Prvi domaći krumpiri na tržište će izaći tek sredinom, možda i tek potkraj lipnja.
– Ovo dosad što se prodavalo pod domaći, to je sve uvoz iz Egipta ili Cipra koji se pogrešno deklarirao. Jednostavno nema domaćeg ili ga je bilo jako malo – tvrdi Mesarić, ističući kako su se količine staroga krumpira potrošile već u siječnju i veljači. Možda se samo nešto malo sačuvalo za stare kupce. Kakva će ova godina biti, teško je nagađati. Polja u Međimurju zasada dobro napreduju, ali su posljedice klimatskih promjena sve nepredvidljivije. Međimurje u ukupnom hrvatskom tržištu participira sa 60 do 70 posto ukupnih prinosa. U najboljim danima proizvodilo se i 120.000 tona krumpira – i sve se uspjelo plasirati. No proizvodnja opada, čemu ni vrijeme, a ni novi EU propisi ne idu na ruku, pa ga ove godine, očekuje se, neće biti više od 50 do 60 tisuća tona.
Glasine su kako je nestašicu dodatno podgrijao raskid ugovora Konzuma s najvećim hrvatskim proizvođačem i dobavljačem krumpira Mirjanom Dodlekom iz Belice, nakon 18 godina poslovne suradnje.
– Ne znam koje je količine Dodlek prije imao, ali i on je dosta uvozio. Zapravo je jedan uvoznik zamijenjen drugim. No Dodlek je bio i velik proizvođač. Imao je i svoju jaku proizvodnju i kooperante – i to je međimurski krumpir – objašnjava Mesarić, domećući kako je Dodlek na tržište plasirao više od 10.000 tona godišnje.
Iz Enna Fruita, koji je naš najveći uvoznik voća i povrća, ali i najveći otkupljivač i organizator primarne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kažu kako svake godine u svibnju završava plasman prošlogodišnje berbe te se prelazi na mladi krumpir. Prvo iz regije, a potkraj mjeseca i iz Hrvatske.
Upitna kvaliteta, više cijene
– Ove je godine zbog smanjenog uroda domaće robe povećana potražnja za uvoznom. To je rezultiralo velikim pritiskom na potražnju za egipatskim krumpirom, koji za naše tržište i većim dijelom za tržište Europe dolazi u luke Rijeka i Kopar. Dodatni su izazov i vremenskih uvjeti i učestale kiše zbog kojih je posljednjih 15 dana otežan i pristanak brodova u luke, ali i kašnjenje u dobavi mladoga krumpira iz okolnih zemalja – kaže Antun Segečić, izvršni direktor tradinga Enna Fruita, ističući kako ovih dana kreću u otkup domaćega mladoga krumpira, koji tržište s nestrpljenjem očekuje.
– Očekujemo podosta izazova u otkupu jer su vremenske nepogode značajno utjecale na količinu uroda, ali i na kvalitetu. No nastojat ćemo otkupiti što je moguće više domaće robe koja bude zadovoljavala standarde kvalitete naših kupaca. Također, cijena domaće robe najčešće je viša od cijene uvozne pa se na prijelazu sezone može očekivati i rast cijena na policama – objašnjava Segečić. Slijedi, dakle, stabilizacija opskrbe, ne budu li nove najavljene kiše ometale redovnu dobavu.
– Vremenske neprilike s kojima se susrećemo posljednja dva tjedna u Hrvatskoj, regiji, ali i u većem dijelu Europe, zasigurno će utjecati na raspoloživost količina, cijenu i logistiku u dobavi roba, no u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći u kojim razmjerima – zaključio je Segečić.
