Jedna od tri zastupnice Monika Mijić potvrdila je u petak lokalnim medijima da su ona i njena kolegica Jelena Cvijetić uložile žalbu na presudu u ime BiH, što je opisala kao uobičajen postupak i stoga ne vidi zbog čega su se nakon toga njih dvije našle na udaru dijela političara i medija.
“Apsolutno mi nije jasno zašto se oko baš ove presude diže tolika prašina, pogotovo kada imate izdvojeno mišljenje u presudi”, kazala je Mijić.
Sud: BiH je prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima
Presudu o kojoj je riječ Europski sud za ljudska prava donio je po tužbi koju je podnio Slaven Kovačević, savjetnik sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Sa šest glasova za i jednim protiv sud je presudio kako je BiH prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima zbog ograničavanja prava građana BiH da glasaju za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta temeljem njihove etničke pripadnosti odnosno mjesta prebivališta u entitetima.
U presudi stoji i ocjena kako sadašnji izborni sustav privilegira konstitutivne narode.
Presuda je na tragu niza ranijih sličnih pravorijeka suda u Strasbourgu, od kojih je najpoznatija presuda u slučaju Sejdić-Finci još iz 2009. godine, no ovoga puta političkom je krugu okupljenom oko Komšića poslužila kao povod za tvrdnje da sada treba odbaciti zahtjeve HDZ-a za izmjenama izbornog zakona, a raditi na modelima koji bi od BiH napravili građansku državu.
Tu će presudu sada Europski sud za ljudska prava preispitati na temelju žalbe BiH kao države koja je i tužena.
Mijić: Ne radimo po nalogu iz Mostara i Banje Luke
Mijić je u izjavi za portal Faktor podsjetila kako je presuda donesena uz protivljenje jednog suca pa je to obvezujuća osnova za ulaganje žalbe, no ona i zastupnica Cvijetić ipak su suočene s optužbama bošnjačkih medija kako tim postupkom samo provode političke naloge koji dolaze iz Mostara i Banje Luke.
Mijić takve tvrdnje odlučno odbacuje te ističe kako će konačnu odluku donijeti sud koji će procijeniti je li žalba prihvatljiva, a ako jest, o njoj će odlučivati Veliko vijeće, koje ima 17 sudaca.
Reforma izbornog zakonodavstva jedan je od prioriteta što ih je pred BiH postavila Europska komisija 2019. godine kao uvjet približavanja članstvu u Uniji.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije ovog tjedna je izjavio kako očekuje da se to pitanje riješi do kraja godine.
Dnevnik.ba