Hip_UrednikDaytonski mirovni sporazum i usvojeni Ustav nikada nisu bili zamišljeni kao dugoročni upravljački dokument. Njihova je svrha bila okončati rat i donijeti mir”, izjavio je američki kongresnik Mike Turner u razgovoru za Atlantic Council u sklopu formata Balkans Debrief.
“Tu smo podbacili svi”
Dodao je kako se očekivalo da će tranzicija prema upravljačkom okviru uslijediti, ne samo kroz međunarodnu zajednicu koja prstom prijeti, nego uz očekivanje da će međunarodna zajednica biti dugoročni partner.
“Mislim da smo tu, na neki način, podbacili svi. Trebamo ponovno probuditi duh zajedničkog rada kako bismo potaknuli tranziciju”, rekao je i zapitao se: “Kako prijeći s dokumenta koji je donio mir na funkcionalan upravljački okvir?”
Na pitanje koliko je BiH danas blizu krize odgovorio je kako svako područje koje ima dugu povijest konflikata uvijek nosi prijetnju da ponovno sklizne u mogućnost sukoba.
“Zato je potreban usklađen napor lidera na terenu i međunarodne zajednice kako bi se to pratilo. Ne bih rekao da postoji sat, kalendar ili mjera kojom se može točno odrediti blizina prijetnje. To mora biti stalna posvećenost da se ne dogodi ponovno”, istaknuo je.
Slijedi snažniji angažman SAD-a
Mike Turner najavio je kako se Sjedinjene Američke Države početkom 2026. ponovno snažnije uključuju u područje Zapadnog Balkana. Pojasnio je kako je cilj politike Washingtona dugoročno očuvanje mira, jačanje demokratskih institucija i poticanje gospodarskog razvoja u regiji.
Republikanski zastupnik iz Ohija i supredsjedatelj Kongresnog kluba za Bosnu i Hercegovinu te voditelj američkog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, naveo je kako je američki pristup godinama istodobno bio prisutan i suzdržan, bez potpunog povlačenja, ali i bez dovoljno aktivnog angažmana.
“Mislim da administracija sada pojačava angažman. Zanimljivo je to da je SAD dugo imao istodobno aktivan i pasivan pristup zbivanjima u regiji. Nismo se povukli, ali u isto vrijeme nismo bili ni dovoljno aktivni. Mislim da ova administracija doista želi biti aktivna na način koji bi pokušao riješiti pitanja koja bi mogla dovesti do sukoba”, naveo je Turner.
Iako je istaknuo pozitivne stvari poput obilježavanja 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, od kada postoji stabilnost u regiji, naglasio je kako uz pomoć međunarodne zajednice, postoji prilika za tranziciju.
Snažna prisutnost kao prevencija
“Postoji prilika za rast. Postoje načini da gradimo na onome što je postignuto. Vidjeli smo u nekim zemljama Balkana rast i nove mogućnosti. Sada trebamo napraviti sljedeći korak i zapitati se: “Na koje načine možemo pomoći zajednicama u regiji da zacijele i krenu naprijed?”
“Mislim da, kako biste imali suverenitet, stabilnost i prosperitet, morate osigurati da se vanjski utjecaji autoritarnih režima mogu odbiti. Autoritarni režimi su suprotnost svemu tome. Da biste ojačali regiju, morate osigurati da možete suzbijati takve utjecaje, a da biste ih suzbili, potrebna je snažna prisutnost u regiji”, istaknuo je.
Zašto nisu imenovani veleposlanici?
Novinarka je Turnera suočila i s pitanjem diplomatske prisutnosti SAD-a u regiji. Podsjetila je da u drugoj godini Trumpove administracije nijedno američko veleposlanstvo u šest zemalja Zapadnog Balkana nema veleposlanika potvrđenog u Senatu, te je pitala može li Washington vjerodostojno tvrditi da ima snažnu politiku s toliko praznih mjesta za stolom i zbog čega je do toga došlo.
Turner je odgovorio kako Zapadni Balkan u tom pogledu nije iznimka, naglašavajući da slična situacija postoji i u drugim dijelovima svijeta.
“Balkan nije jedinstven u tome. Diljem svijeta u mnogim našim veleposlanstvima vidite isto. Ali zanimljivo je to da, budući da često odlazim na Balkan i upravo sam bio tamo u studenome, svi naša veleposlanstva doživljavaju kao vrlo aktivna. Ne mislim da je samo imenovanje test kojim se mjeri utjecaj naše prisutnosti”, rekao je.
Stvara li američki kapital oligarhe?
Otvoreno je potom pitanje provedbe Zakona o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji predviđa i američka ulaganja, uz upozorenje kako se regija istodobno suočava s demokratskim nazadovanjem, visokom razinom korupcije i slabom prisutnošću američkog privatnog sektora.
Upitan može li kapital nadomjestiti izgradnju institucija ili postoji rizik stvaranja nove generacije oligarha, Turner je naglasio da ulaganja i jačanje gospodarskih veza trebaju ići paralelno s jačanjem institucija, koje osiguravaju kontinuitet demokratskih načela.
“Institucije su iznimno važne jer osiguravaju kontinuitet demokratskih načela. No, institucije također osiguravaju kontinuitet i širenje prosperiteta. Namjera nije koncentracija kapitala, nego njegov priljev i rast demokratskih načela i institucija koje promiču demokraciju”, naveo je te dodao kako žele poticati i trgovinu, odnosno kapital kroz trgovinu i komercijalne aktivnosti.
“To osigurava dugoročnost i osigurava nastavak kontakata i komunikacije između SAD-a i Balkana. Nije riječ samo o odnosu vlada s vladama. Mora biti odnos tržišta s tržištima i gospodarstava s gospodarstvima”, dodao je.
www.abcportal.info
The post Američka administracija želi biti aktivna u rješavanju pitanja koja bi mogla dovesti do sukoba u BiH first appeared on ABCportal.
