Hip_Urednik
Znanstvenici su prije oko 10 godina identificirali malu skupinu ljudi koji ne osjećaju nikakvo uživanje dok slušaju glazbu, iako im je sluh normalan i doživljavaju zadovoljstvo u drugim aktivnostima.
Ovaj fenomen poznat je kao specifična glazbena anhedonija, piše Science Daily.
Do nje dolazi kada moždani dijelovi odgovorni za sluh ne uspijevaju pravilno komunicirati s područjima koja generiraju osjećaj nagrade. U studiji objavljenoj u časopisu Trends in Cognitive Sciences istraživači koji su prvi opisali ovo stanje objašnjavaju kako ono funkcionira u mozgu i zašto bi moglo ponuditi širi uvid u to kako ljudi doživljavaju zadovoljstvo i sreću.
Sličan mehanizam mogao bi biti u osnovi individualnih razlika u odgovorima na druge stimulirajuće nagrade. Istraživanje ovih krugova moglo bi utrti put novim istraživanjima o individualnim razlikama i poremećajima povezanim s nagradom, kao što su anhedonija, ovisnost ili poremećaji u prehrani – rekao je autor Joseph Marco-Pajares, neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Barceloni.
Mjerenje osjećaja nagrade kod glazbe
Kako bi identificirali ljude s glazbenom anhedonijom, istraživački tim je kreirao standardiziranu procjenu pod nazivom Upitnik o glazbenoj nagradi iz Barcelone (BMRQ). Ovaj alat procjenjuje koliku nagradu pojedinac pronalazi u glazbi kroz pet dimenzija.
One uključuju emocionalni odgovor, regulaciju raspoloženja, društveno povezivanje, tjelesno kretanje poput plesa i želju za traženjem ili prikupljanjem novih glazbenih iskustava. Pojedinci s glazbenom anhedonijom obično ostvaruju niske rezultate u svih pet kategorija.
Snimanje mozga otkriva neuronski prekid
Dokazi dobiveni bihevioralnim eksperimentima i snimanjem mozga podržavaju ideju da ovo stanje potječe od slabe komunikacije između moždanih mreža. Ljudi s glazbenom anhedonijom mogu bez poteškoća prepoznati i obraditi melodije, što pokazuje da sam slušni sustav funkcionira normalno – oni jednostavno ne osjećaju zadovoljstvo tijekom tog iskustva.
Skeniranje mozga pomoću fMRI-ja (funkcionalne magnetske rezonancije) otkriva sličan obrazac. Dok slušaju glazbu, ovi pojedinci pokazuju smanjenu aktivnost u krugu nagrađivanja, dijelu mozga koji obrađuje nagrade uključujući hranu, seks i umjetnost, dok normalno reagiraju na druge događaje s nagradom poput dobivanja novca. Ovo upućuje na to da je sustav nagrađivanja netaknut, ali da nije učinkovito povezan s obradom glazbe.
Ovaj nedostatak zadovoljstva u glazbi objašnjava se prekidom veze između kruga nagrađivanja i slušne mreže – a ne funkcioniranjem samog kruga nagrađivanja po sebi – rekao je Marco-Pajares.
Zašto su moždane veze važne za zadovoljstvo
Ako krug nagrađivanja ne radi dobro, dobivate manje zadovoljstva od svih vrsta nagrada. Ovdje ističemo da možda nije važan samo angažman ovog kruga, već i način na koji on komunicira s drugim dijelovima mozga koji su relevantni za obradu svake vrste nagrade – rekao je autor Ernest Mas-Erero sa Sveučilišta u Barceloni.
Istraživači još uvijek ne znaju točno zašto neki ljudi razvijaju glazbenu anhedoniju, ali čini se da doprinose i genetska struktura i životna iskustva. Nedavna studija koja je uključivala blizance otkrila je da genetika može biti odgovorna za do 54 % razlika u tome koliko ljudi uživaju u glazbi.
Čak i među ljudima koji nemaju ovo stanje, osjetljivost na nagrade uvelike varira. Unatoč tome, većina istraživanja o sustavu nagrađivanja u mozgu tretirala je zadovoljstvo kao nešto što je ili prisutno ili odsutno, a ne kao nešto što postoji na spektru. Sve više dokaza sugerira da je ova pretpostavka netočna.
Šire implikacije izvan glazbe
Predlažemo da bi korištenje naše metodologije za proučavanje drugih vrsta nagrada moglo dovesti do otkrića drugih specifičnih anhedonija. Moguće je, na primjer, da ljudi sa specifičnom anhedonijom na hranu imaju određeni deficit u povezanosti između dijelova mozga uključenih u obradu hrane i kruga nagrađivanja – rekao je Marko-Pajares.
Tim sada surađuje s genetičarima kako bi precizno odredili gene koji mogu doprinijeti glazbenoj anhedoniji. Također planiraju istražiti ostaje li stanje stabilno tijekom vremena ili se može mijenjati tijekom života osobe – kao i može li se glazbena anhedonija ili slična stanja na kraju preokrenuti.
(www.jabuka.tv)
The post Zašto neki ljudi uopće ne uživaju u glazbi? first appeared on Jabuka.tv.
