Hip_Urednik
Završen je 56. Svjetski gospodarski forum u Davosu na kojemu se govorilo o ključnim globalnim izazovima. No, pozornost su posebno privukli narušeni odnosi između SAD-a i Europske unije što se osjetilo i na Forumu u Davosu.
Američki predsjednik Donald Trump oštro je kritizirao europske čelnike zbog ekonomskih i migracijskih politika, a oni njega zbog oštre retorike prema Grenlandu.
Da u dugogodišnjem transatlantskom savezništvu postoje brojni problemi odavno je poznato. A realno stanje tih odnosa pokazao je i tradicionalni Svjetski gospodarski forum u Davosu. Situacija je eskalirala zbog Trumpovih najava o pripajanju Grenlanda, ali europski čelnici su nakon dugo vremena pokazali jedinstvo. No, odnosi ostaju i dalje napeti.
To se posebno odnosi i na formiranje međunarodnog globalnog poretka odnosno procesa u tijeku. Nekako se nameću tri strane odlučivanja, to su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, ali i Europska unija se sada na neki način trudi da prihvati priključak da i ona postane dio tog nekog globalnog kvadrata koji bi davao ton svjetskim odnosima, kazao je prof. dr. sc. Miloš Šolaja u izjavi za RTV HB.
Europska unija je pokazala zube, pokazala je da ipak zna organizirati sebe u nekim kritičnim situacijama. I to što su pokazali zube dovelo je do toga da je gospodin Trump korigirao svoj smjer i odlučio voditi pregovore o mogućem rješenju na relaciji SAD-Grenland-Danska-NATO, objašnjava bivši ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač.
“Europa ne ide u dobrom smjeru”: Ovo su ključne poruke Trumpovog govora u Davosu
Trump je istaknuo kako neće upotrijebiti vojnu silu prema Grenlandu te da će težiti sporazumu. A tim bi se sporazumom, kako se nagađa, mogao izboriti za američke vojne baze na Grenlandu po primjeru britanskih na Cipru, a postoji i mogućnost eksploatacije minerala.
On će sigurno nešto izvući što bi onda mogao predstaviti svojoj javnosti koja je usputno rečeno skeptična, ako se pogledaju ankete i u samom SAD-u i među Republikancima i među njegovim pristašama, većina njih nije za takvo postupanje prema Grenlandu. Ali ako on nešto izvuče moći će se time kititi, dodaje Kovač.
Europa se ovaj put pod pritiskom saveznika solidarizirala i poslala poruku kako neće dopustiti narušavanje suvereniteta europskih zemalja. Međutim, Europu, ili preciznije Europsku uniju druge svjetske sile nisu doživljavale kao ozbiljnog političkog igrača na globalnom planu. No, Uniju prate problemi definiranja zajedničkih vanjskih politika, ali i manjka jakog političkog liderstva.
Ovo što se dogodilo s invazijom Rusije na Ukrajinu i da se Europska unija totalno podčinila SAD-u i da nije imala sama svoje koncepte, sad se pokazalo s Grenlandom ako Europska unija pokaže zube, da Amerika onda nju kao mlađeg partnera ipak uvažava. Tu ona to nije pokazala i sada se vode pregovori o budućnosti Ukrajine bez Europske unije. Takve se stvari više u budućnosti ne smiju događati. EU i cijela Europa mora biti glavni čimbenik kada je riječ o njezinoj sigurnosti, kazao je Kovač.
Različiti su pogledi na rusko-ukrajinski rat, opskrbljivanje energijom i rješavanje tih problema, različiti su pogledi i na rješavanje nekih globalnih kriza. Potom Europa je duboko upletena u neke ratne krize u Africi. Dakle njoj treba jako mnogo napora da bi dospjela do razine koja se dobiva samoodređenjem i samodefiniranjem i unutarnjim identitetom koji bi izrodio liderstvo. Za sada ta skupina lidera u Europi ima jako slabu poziciju na globalnoj razini, mišljenja je Šolaja.
Trump nakon svega odustaje od oštrih carina prema Europskoj uniji, a ona bi prema najavama u budućnosti više pozornosti mogla posvetiti sigurnosti cijelog europskog kontinenta. Međutim, dugogodišnji saveznici ostaju i dalje saveznici, barem na papiru, ali u budućnosti bi se ti odnosi značajno mogli redefinirati.
Više u prilogu:
(www.jabuka.tv)
The post Što dalje nakon što je Europa “pokazala zube” Trumpu? first appeared on Jabuka.tv.
