Misterij Tutankamonove kletve: Od nezamislivog bogatstva do niza neobjašnjivih smrti

Dolina kraljeva dugo je bila na meti pljačkaša koji su kroz stoljeća ispraznili gotovo sve što je bilo vrijedno.

Arheolozi su 19. stoljeće proveli istražujući ostatke, uvjereni da više nema neotkrivenog blaga. Ipak, jedan čovjek se nije slagao. Howard Carter je 1891. stigao u Egipat s fiksnom idejom da se u Tebi skriva nešto golemo.

Zahvaljujući upornosti i novcu lorda Carnarvona, Carter je u studenom 1922. godine u ruševinama pronašao skrivene stepenice. Vodile su do zapečaćenih vrata s imenom – Tutankamon.

Prizor koji je zaprepastio svijet

Kada je tim 16. veljače 1923. godine napokon ušao u posljednju, četvrtu prostoriju, pred njima se ukazalo nezamislivo bogatstvo.

Budući da su Egipćani svoje vladare štovali kao bogove, grobnica je bila ispunjena draguljima, oružjem i odjećom. Usred svega toga stajala su tri sarkofaga. Onaj posljednji, u kojem je počivao mladi faraon, bio je izrađen od 110 kilograma čistog zlata.

Na licu tinejdžera koji je vladao 1400 godina prije Krista blistala je zlatna maska, koja je i danas simbol starog Egipta.

Je li kletva stvarna?

No, uz nevjerojatno zlato, istraživače je dočekalo i jezivo upozorenje. Iznad sarkofaga je stajao natpis: “Smrt će snaći one koji ometaju faraonov san”.

Iako su se arheolozi u početku smijali praznovjerju, osmijeh je brzo nestao. U samo šest tjedana nakon otvaranja grobnice, čak 12 ljudi koji su sudjelovali u ekspediciji iznenada je preminulo.

Priče o Tutankamonovu prokletstvu tada su preplavile svjetske medije, a misterij o tome jesu li znanstvenike ubile drevne bakterije ili gnjev mladog kralja, traje i danas.

The seal of Tutankhamun’s tomb before it was opened in 1923, it was unbroken for over 3000 years. pic.twitter.com/HXGgV7ywx6

— The Aureus Press (@Trad_West_Art) April 22, 2020