Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom dodijelio je u proteklih 13 godina više od 195 miliona maraka za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Dio novca je uzalud potrošen jer su bile angažovane samo na papiru – dobijale su plate i doprinose, a nisu odlazile na posao.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da su pojedina preduzeća formalno zapošljavala osobe sa invaliditetom samo kako bi ostvarila novčane poticaje te povrat poreza i doprinosa.
Zilhad Forić stoji iza tri preduzeća koja su iz Fonda za osam godina dobila više od 3,2 miliona KM. On priznaje da polovina od trideset osoba sa invaliditetom u jednoj njegovoj firmi nije imala gotovo nikakvu radnu obavezu. Preko ove firme je prodavao med.
„Znači, imali su ugovor, rad od kuće, nešto kao rad od kuće. Bilo je njih koji su zaduživali robu. (…) Odnese desetak sirupa, desetak kila meda pa proda nekoj svojoj rodbini, proda familiji. (…) Možda njih šest-sedam sigurno nije radilo ništa“, priznaje Forić u razgovoru sa novinarima.
Neki od poslodavaca su od njih uzimali dio plate. Bivša radnica u krojačkoj firmi „Šabić BH” svjedočila je novinaru CIN-a da je bila samo formalno zaposlena i da je dio plate morala vraćati.
Ured za reviziju institucija u FBiH utvrdio je da Fond nedovoljno kontroliše preduzeća kojima dodjeljuje novac. U 2020. godini izvršene su kontrole 37 korisnika ovih sredstava u prethodne dvije godine i to samo u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu Sarajevo.
„Konstatirano je da su (…) sve osobe sa invaliditetom u trenutku vršenja nadzora bile odsutne (…) iz razloga godišnjeg odmora, bolovanja, korištenja slobodnih dana, rada od kuće i tako dalje“, rekla je koordinatorica Sektora za finansijsku reviziju Marijana Milićević.
Zapošljavanje na papiru
Federalni parlament je usvojio Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i upošljavanju osoba sa invaliditetom 2010. godine čime je i osnovan Fond. Finansiraju ga privrednici i institucije koje ne zapošljavaju osobe sa invaliditetom.
Samir Krivić, aktivista za prava osoba sa invaliditetom i bivši uposlenik Fonda, kaže da je Zakon izgubio smisao jer se kroz proteklu deceniju pokazalo da se oni samo formalno zapošljavaju, odnosno da ne rade, a da ih poslodavci zapošljavaju isključivo da bi stekli neku materijalnu korist.
„Osobi sa invaliditetom se, u principu, od strane poslodavaca prezentira jedna vrlo jednostavna priča: ja ću tebe zaposliti, ići će ti radni staž, imat ćeš zdravstveno osiguranje, ne moraš dolaziti na posao“, objašnjava Krivić.
Najveće privilegije ostvaruju preduzeća koja steknu status „zaštitne radionice“. Taj status se dobija nakon što preduzeća uposle najmanje devet osoba sa invaliditetom. Tako iz Fonda mogu povlačiti sredstva za povrat poreza i doprinosa za sve uposlene i dobiti subvenciju neto plate osobe sa invaliditetom u visini 30% prosječne neto plate u FBiH. Taj status im daje prednost u odnosu na druga preduzeća jer imaju pravo i na dodatne novčane stimulanse.
Status „zaštitne radionice“ imale su i firme „Zlatni med“, „Gunsu BH“ i „Zikros“ kojima je upravljao Forić. Sve tri su registrovane na istoj adresi u Sarajevu.
„Zlatni med“ i „Gunsu BH“ su od 2016. do 2022. godine iz Fonda dobili 3,18 miliona KM. Ove dvije firme su prestale sa radom nakon što im je Fond početkom 2023. obustavio isplatu sredstava jer im Forić nije dozvolio da urade kontrolu. Inspektori Fonda prilikom dolaska nisu zatekli zaposlene osobe sa invaliditetom pa zbog toga, kako navode, nisu ni mogli utvrditi da li su zaposleni uključeni u radni proces.
„Ako imaš dvadesetak zaposlenih i on ti jednu refundaciju uskrati, to je gotovo, ne možeš više funkcionisati“, objasnio je Forić.
Ahmet Baljić, direktor Fonda, kaže da su pokušali izvršiti nadzor u “Zlatnom medu” nakon prijave o nepravilnostima prilikom nabavke stalnih sredstava i repromaterijala. Međutim, Forić nije dozvolio kontrolu, obrazloživši da su već od ranije imali potvrde iz Fonda da je utrošak sredstava bio valjan.
Fond im je obustavio isplatu pa su svi uposlenici dobili otkaz. Među njima je i 20-ak osoba sa invaliditetom.
Otkaz je dobila i Armina Mešić Feriz iz Ilijaša kojoj je dvaput transplantiran bubreg i koja više od 15 godina ide na dijalizu. Ona je u „Zlatnom medu“ bila formalno zaposlena do marta 2023. godine. Tokom liječenja u Sarajevu saznala je da je ostala bez zdravstvenog osiguranja. Kontaktirala je firmu gdje su joj rekli da će je po istom principu zaposliti u firmi „Zikros“ jer je „Zlatni med“ tada već prestao sa radom.
Objava Poslodavci u Federaciji dobivaju milijunske iznose za zapošljavanje invalida: Milostinja osobama sa invaliditetom, zarada privatnicima pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.