Da vam je netko rekao prije deset ili petnaest godina da će BiH uvoziti radnu snagu, vjerojatno biste s čuđenjem reagirali. Kako i ne biste poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, sad je to realnost piše Ljiljana Vidačak za Večernji list BiH
Iseljavanje iz BiH posljednjih godina uzelo je maha, a koliko je ljudi uistinu napustilo zemlju u potrazi za boljim životom, nitko sa sigurnošću ne zna. Brojke kojima se raspolaže više su nagađanja nego službeni podatak jer BiH takvog podatka nema. Ukupan broj stanovnika u BiH od 1991. godine, kada je iznosio 4,377.033, do 2022. godine smanjen je na 2,946.301, izjavio je nedavno demograf Stevo Pašalić, koji kaže da je broj stanovnika 2022. i 1950. godine gotovo identičan.
Pad broja stanovništva
Prema Pašićevim riječima, projekcije su još sumornije i ovakav trend demografskih kretanja BiH će 2070. godine svrstati u populacijski male zemlje s najbržim padom broja stanovnika, na svega 1,5 do 1,6 milijuna. Veliki broj onih koji su otišli u inozemstvo na rad još uvijek se vode kao da su u BiH. Čak se vode i u evidenciji nezaposlenih. Haris Čuljević, glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH, kazao je za FTV da je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje FBiH, krajem 2023. na evidenciji nezaposlenih bilo oko 270.000 prijavljenih osoba, što je u usporedbi s početkom 2023. manje za oko 15.000 osoba. – Na osnovi tih podataka i pozitivnih trendova koji su bili prisutni posljednjih godina možemo reći da su ipak prisutni pozitivni trendovi na tržištu rada – imamo konstantan pad broja nezaposlenih u FBiH. U skladu s tim povećava se svake godine i broj zaposlenih – oko 545.000 je zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za nekih 10.000 – kazao je Čuljević. Ernis Imamović, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, kazao je za FTV kako statistički podatak od 270.000 nezaposlenih ne govori o tome što je realnost. Kaže da je realnost potpuno drugačija. – Mnogo je nezaposlenih osoba samo prijavljeno na evidenciju radi ostvarivanja određenih prava, to je najčešće pravo na zdravstveno osiguranje. Imamo i određena prava koja se odnose na socijalnu zaštitu, neke općine čak daju određene subvencije kada je u pitanju grijanje, a županije socijalne naknade. Ogroman broj ljudi prijavljen je radi određenog interesa. Kad se poslodavac obrati službi za zapošljavanje, shvati da to nije ni blizu tako. Poslodavci nailaze na more problema. Kad pokušavaju kontaktirati s nezaposlenim osobama, događaju se situacije da se ljudi javljaju iz Amerike, čak nisu ni ovdje, ili se ljute što ih se uopće kontaktira. Određeni broj osoba radi u sivoj ekonomiji, ostvaruje prihode, a nije evidentiran kao zaposlena osoba. To su ozbiljni izazovi s kojima se susreće BiH – naveo je Imamović. Kaže kako je procjena da su dvije trećine osoba na evidencijama tu po nekoj drugoj osnovi, a trećina su stvarni tražitelji posla. – Postoje situacije da osobe zloupotrebljavaju statusno pitanje i kao nezaposlena osoba koja negdje radi, govorim iz prakse. Imate gospodina koji radi za tvrtku iz inozemstva. Ovdje se vodi kao nezaposlena osoba, on to ne skriva, kaže da to radi jer obitelj ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje preko njega. To je ozbiljan problem – smatra Imamović.
Koriste povlastice
Rješenje ovog problema, na što se već godinama upozorava, jest da se zdravstveno osiguranje izmjesti iz službi za zapošljavanje. Zakon je pripremljen, upućen je Vladi, čekaju se još neka mišljenja i vrlo brzo bi se trebao naći u Parlamentu. Spomenimo da je pravo na zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH u rujnu prošle godine preko županijskih službi za zapošljavanje ostvarilo 192.676 osoba, što je za 2280 manje nego u prethodnom mjesecu. Pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje koristilo je 518 osoba. U istom mjesecu zabilježeno je 11.116 korisnika novčane naknade, što je u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 671. Da nešto u najmanju ruku ne štima, potvrđuje i činjenica da, osim 270.000 nezaposlenih osoba, samo u Federaciji BiH poslodavci više ne mogu pronaći radnike. Rješenje vide u uvozu radnika iz dalekih zemalja kojima su uvjeti i plaće u BiH za sada prihvatljivi. Kvote za radne dozvole strancima nisu visoke, ipak svake godine dio njih ostane neiskorišten. Da vam je netko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerojatno biste s čuđenjem reagirali. Kako i ne biste poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije govore nam da je to nova realnost.
Čuljević je pojasnio da je prema podacima Zavoda za zapošljavanje FBiH krajem 2023. na evidenciji nezaposlenih bilo oko 270.000 prijavljenih osoba, što je u usporedbi s početkom 2023. manje za oko 15.000 tisuća osoba.
Na osnovu tih podataka i pozitivnih trendova koji su bili prisutni posljednjih godina možemo da kažemo da su ipak prisutni pozitivni trendovi na tržištu rada – imamo konstantan pad broja nezaposlenih u FBiH. U skladu s tim povećava se svake godine i broj zaposlenih – negdje je oko 545.000 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za nekih 10.000, kazao je Čuljević.
Dodao je da su mjere aktivne politike zapošljavanja koji realizira Federalni zavod za zapošljavanje u suradnji s županijskim jednim dijelom doprinijele da broj nezaposlenih bude manji nego prethodnih godina.
U 2023. smo realizirali mjere aktivne politike zapošljavanja putem kojih je zaposleno oko 12.000 osoba, naveo je.
Statistički podatak od 270.000 nezaposlenih ne govori o tome šta je realnost, ocijenio je Imamović. Kaže da je realnost potpuno drugačija.
Dosta nezaposlenih osoba je samo prijavljeno na evidenciju radi ostvarivanja određenih prava, to je najčešće pravo na zdravstveno osiguranje. Imamo i određena prava koja se odnose na socijalnu zaštitu, neke čak općine daju određene subvencije kada je u pitanju grijanje, a županije socijalne naknade. Ogroman broj ljudi je prijavljen radi određenog interesa.
Planirano zapošljavanje oko 7.000 osoba u FBiH, evo kako
Kad se poslodavac obrati službi za zapošljavanje shvati da to nije ni blizu tako. Poslodavci nailaze na more problema. Kad pokušavaju kontaktirati nezaposlene osobe, događaju se situacije da se ljudi javljaju iz Amerike, čak nisu ni ovdje, ili se ljute što ih se uopće kontaktira. Određeni broj osoba radi u sivoj ekonomiji, ostvaruje prihode, a nisu evidentirane kao zaposlene osobe. To su ozbiljni izazovi s kojima se susreće BiH, naveo je Imamović.
On kaže da je procjena da su dvije trećine osoba na evidencijama tu po nekom drugom osnovu, a trećina su stvarni tražitelji posla.
Postoje situacije da osobe zloupotrebljavanju statusno pitanje i kao nezaposlena osoba koja negdje radi, govorim iz prakse, imate jednog gospodina koji radi za kompaniju iz inozemstva, ovdje se vodi kao nezaposlena osoba, on to ne skriva, kaže da to radi iz razloga što obitelj ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje preko njega. To je ozbiljan problem, smatra Imamović.
On je dodao:
Mi smo donijeli strategiju zapošljavanja koja obuhvaća razdoblje do 2030. Nama je jako važno da implementiramo određeni broj mjera, između ostalog, donijeti novi zakon o posredovanju u zapošljavanju. On ima zadatak da zdravstveno osiguranje izmjesti iz službi za zapošljavanje. Sve zemlje regije tako funkcioniraju.
Imamović je dodao da je zakon pripremljen, upućen je prema Vladi, čekaju se još neka mišljenja, i vrlo brzo bi se trebao naći u Parlamentu.
Isto tako, trebaju službe zakon implementirati. Morat ćemo vjerojatno i promijeniti propise iz oblasti zdravstvenog osiguranja, jer osobe koje izgube to pravo preko biroa, moraju ga ostvarivati na neki drugi način, naveo je.
Na službama trebaju biti samo nezaposlene osobe koje aktivno traže posao, kategoričan je on.
Mora se naći rješenje, FBiH je jedini teritorij u čitavoj Europi gdje je problem zdravstvenog osiguranja putem javnih službi za zapošljavanje takav kakav jeste. Mi se zalažemo za izmještanje zdravstvenog osiguranja, ali nitko ne bi trebao ostati bez njega, dodao je Čuljević.
Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, Čuljević naglašava da je krajem 2023. provedeno anketiranje, uzorak je bio oko 1.200 poslodavaca iz FBiH.
Došli smo do podataka o traženim zanimanjima u 2024. i 2025. Kada je riječ o srednjoj stručnoj spremi tražena zanimanja su – trgovac, zavarivač, vozač, kuhar, konobar, šivač, CNC operater. Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi najtraženiji
Objava Kad poslodavci u FBiH pokušaju kontaktirati s nekim od nezaposlenih sa zavoda, javljaju se i iz Amerike pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.