Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen na Kristovo uskrsnuće diljem zemlje slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Na Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdijenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguju šunka, često domaći kruh te slastice.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdjenje, a mnogi smatraju da je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan nisu se služile mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje ju svećenik blagoslivlja, a zatim vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su pinca, sirnica, različite uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Djeca za Uskrs igraju tradicijske igre u koje su uključene pisanice, poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima uzme se jaje i izabere protivnik. Jaja se tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona koja ostane cijela nakon završenog kruga tuckanja.