Brzo vertikalno pomicanje

– U Grudama se ionako ustaje u 5 na posao pa ostaje do kasno u noć. Onda njima buđenje oko 3 i nije nešto novo – šalili su se jučer susjedi iz okolnih mjesta, no situacija nije bila nimalo bezazlena. Na nekoliko dionica došlo je do kamenih odrona pa su žitelji i cestarske službe radili na sanaciji situacije, ali i u domovima je došlo do obaranja dragocjenih stvari na pod. Situaciju je morao smirivati profesor Vedran Zubić, jedan od najvećih stručnjaka za ovu pojavu, o kojoj opet toliko malo znamo. Ukratko, između Gruda i Ljubuškog došlo je do brzog vertikalnog pomicanja i zato se val nije širio pa da oslabi u trenutku udara, već je odmah udarao, kao da se eksploziv aktivirao. Zubić ističe zonu između Gruda i Ljubuškog kao onu na dodiru važnih geoloških cjelina. – Kad pogledam geotektonsku kartu, otprilike to izgleda ovako. Tu vam je morfološka navlaka, zove se ključko-raduška, i ona zapravo predstavlja granicu između vanjskih Dinarida, dakle krških planinskih masiva, i niske Hercegovine. Te krešačke planine vanjskih Dinarida rastu zbog subdukcije, odnosno podvlačenja tektonskih ploča, i zato nekad pokažu, kako mi to geografi zovemo, epigenetski pokret, dakle vertikalni pokret. Svaki taj rast u planini, naravno, izaziva i seizmološku, odnosno potresnu reakciju na dubini od 7 do 10 kilometara. Dakle, hipocentar im je tu, a tridesetak kilometara zapadno od Mostara vidio sam da su pogođeni Grude, Ljubuški… – ističe profesor Zubić.

Prof. Vedran Zubić ističe zonu između Gruda i Ljubuškog kao onu na dodiru važnih geoloških cjelina. “Kad pogledam geotektonsku kartu, tu je morfološka navlaka, zove se ključko-raduška, i ona zapravo predstavlja granicu između vanjskih Dinarida, dakle krških planinskih masiva, i niske Hercegovine

Iako narod povezuje potres s velikom količinom kiše koja pada tjednima u Hercegovini, Zubić, kao i ostali znanstvenici, tu povezanost opovrgava. – Dakle, dodir dviju različitih morfoloških masa, vanjski Dinaridi u ovomu relativno i takozvana niska Hercegovina, jedna navlaka koja se upravo tu i formirala i zbog toga rast vanjskih Dinarida, što je dovelo do ovih potresa. Sad, zašto vi to osjetite kao jako, a ne kao longitudinalni klasični val? Pa zato što se vjerojatno to “brzo”, vertikalno pomiče i onda osjetite samo kao neki oblik udara. To je zasad jedina logika nakon što sam vidio geotektonsku kartu – kazao je Zubić. I nisu samo potresi problem. Tu je i niz drugih pojava. Da nam priroda pokazuje zube i jasno odgovara zbog svega što joj mi činimo, potvrđuje i činjenica da je za samo dva sata vodostaj Neretve pao za čak 215 centimetara, a prizori koji su uslijedili duboko su potresli mostarske ribare. Između 23.15 i 1.15 vodostaj rijeke pao je s 562 na 347 centimetara. Nagli pad vode ostavio je mekousnu pastrvu, simbol Neretve, zarobljenu u svega nekoliko centimetara vode. – Prizor je bio bolan. Mekousna pastrva ostala je zarobljena u lokvama. Neke smo uzeli u ruke i vratili u maticu. Osjetili smo kako se bore – naveli su. Udruga ističe kako ovo nije prvi put da se takav nagli pad vodostaja događa te upozorava da se situacije ponavljaju prečesto, osobito u noćnim satima, bez svjedoka i bez odgovornosti. S druge strane granice, a opet tako blizu, dalmatinski gradovi uz more poplavljeni su, a neki su, poput Kaštela, branjeni branama od dasaka i vreća s pijeskom.

Klimatske promjene

S Biokova je u podnožje poletjela kamena lavina, što je zabilježeno i snimkama, a planinare se poziva na oprez jer nakon ovolikih kiša pitanje je što se može očekivati. Profesor Branko Grisogono ističe kako plimni valovi nisu nova pojava, ali su zbog klimatskih promjena sve učestaliji i snažniji. – Plimnih valova bilo je i prije, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje. Imamo sve više takvih ekstrema. To je povezano sa statističkim raspodjelama koje postaju “šiljatije’” i imaju takozvane teške repove, odnosno sklone su ekstremima. Toga će, nažalost, biti sve više – rekao je. Jasno, u nekim dijelovima BiH i susjedstva padao je i snijeg. Sve oči sada su uprte prema nebu, a kako stvari stoje, konačno ćemo gledati sunce više od jednog dana, a to se već dugo nije zabilježilo.