U savjetovalištu se često susrećem sa ženama koje su ostvarile obitelj, ostvarile karijeru ili su se potpuno dale majčinstvu. I vrlo često, upravo u tom vrtlogu života, nakon prvog djeteta, preseljenja, promjena koje su same po sebi dobre i važne, događa se nešto nepredvidivo – gubi se dar prijateljstva.
Prijateljstva se svedu na poruke, na statuse, na površne kontakte. S prijateljicama se viđa na važnim životnim događajima – na vjenčanjima, sprovodima, krštenjima. A svakodnevna blizina nestaje.
Na bračnim savjetovanjima često naglašavam da žena treba njegovati svoja prijateljstva, kao što i muškarac treba njegovati svoja. Ovdje ne govorim o površnim odnosima, o prijateljstvima koja su natjecanje, uspoređivanje, zavist, ogovaranje ili potreba da se dokaže da nismo sami. To nisu prava prijateljstva.
Govorit ću danas isključivo o pravim prijateljstvima – o ljudima koji nam žele dobro u kakvoj god se životnoj fazi nalazili. Takvih je malo. Čovjek ih u životu može nabrojati na prste jedne ruke. I to je u redu.
Žao mi je vidjeti da mnoge žene, uz sve obaveze, zanemare ovaj dio svoje osobnosti – dar prijateljstva i dar da nekome budu prijatelj. I onda, iako “imaju sve”, često žive duboku samoću.
Mi žene ponekad zanemarujemo prijateljstva jer se bojimo da će se netko miješati u brak. Ponekad se to i dogodi. Ali pravo prijateljstvo se ne miješa u odnose. Pravo prijateljstvo govori istinu, ali s ljubavlju i poštovanjem.
Ako u životu imate jednu ili dvije prijateljice uz koje ne osjećate samoću, to je veliki blagoslov i znak unutarnjeg bogatstva.
Prijateljstvo treba učiti od malih nogu. Djecu treba učiti da su prijateljstva važna, ali i da prijateljstvo traži davanje – vremena, pažnje, ponekad i materijalnog. Prijateljstvo se zalijeva ljubavlju, onom zrelom ljubavlju kakvu imamo prema braći i sestrama.
OSOBNA PERSPEKTIVA
Iz moje vlastite i osobne perspektive mogu reći da se s vremenom doista pokaže da prijatelji ostanu na prste jedne ruke. Ali oni koji ostanu, ostanu za cijeli život. Bili su tu u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti.
Takvi prijatelji pokazali su se kao istinski prijatelji ne samo kada je bilo teško, nego i kada je postalo lakše. Jer postoje ljudi koji su uz nas dok patimo, ali nestanu kada patnja prođe. Kao da im odgovara da smo slabi.
Takvi odnosi nisu prošli vatru prijateljstva. Pravo prijateljstvo prolazi kušnje teških vremena, ali i vremena radosti. I upravo takva prijateljstva treba čuvati kao jednu od najvećih dragocjenosti u životu.
Bog nas blagoslivlja na razne načine – obitelji, djecom, poslom, zemljom koja rađa, sigurnošću. Ali Bog blagoslivlja i dobrim prijateljima. Ljudi koji ostaju uz nas znak su Njegove blizine.
ŠTO KAŽE ZNANOST O PRIJATELJSTVU?
Znanost već desetljećima vrlo jasno pokazuje da čovjek nije stvoren da živi sam. Prijateljstvo je biološka i psihološka potreba. Duboki, stabilni odnosi izravno utječu na zdravlje mozga, srca, imunološkog sustava i mentalne stabilnosti.
Harvard Study of Adult Development
Jedno od najpoznatijih i najdugotrajnijih istraživanja u povijesti psihologije je Harvard Study of Adult Development, koje traje više od 80 godina i prati nekoliko generacija ljudi od adolescencije do duboke starosti.
Zaključak tog istraživanja vrlo je jednostavan i istovremeno potresan:
najvažniji prediktor dugog, zdravog i ispunjenog života nisu novac, uspjeh, obrazovanje ni karijera – nego kvalitetni odnosi.
Ljudi koji su imali barem jednu ili dvije bliske osobe kojima su se mogli povjeriti:
- živjeli su dulje
- imali su manje kardiovaskularnih bolesti
- sporije su kognitivno propadali u starosti
- bolje su se nosili sa stresom i gubicima
Posebno je zanimljivo da su usamljenost i socijalna izolacija u ovom istraživanju pokazale učinak na zdravlje koji je usporediv s pušenjem, pretilošću i kroničnim stresom. Drugim riječima, usamljenost doslovno razbolijeva tijelo.
Voditelj istraživanja, dr. Robert Waldinger, često naglašava da nije važan broj prijatelja, nego osjećaj da postoji barem jedna osoba pred kojom ne moramo glumiti snagu.
Neuroznanost i mozak odnosa
Neuroznanost potvrđuje ono što mi intuitivno znamo: mozak je stvoren za odnos.
U sigurnim prijateljstvima u mozgu se luče:
- oksitocin, hormon povjerenja i povezanosti
- serotonin, povezan s osjećajem stabilnosti i zadovoljstva
- endorfini, koji smanjuju fizičku i emocionalnu bol
Kada čovjek nema stabilne odnose, tijelo ulazi u stanje trajne pripravnosti. Aktivira se stresni sustav, raste kortizol, a mozak ostaje u stanju unutarnje napetosti. Dugoročno, to povećava rizik od:
- anksioznih poremećaja
- depresije
- emocionalne otupjelosti
- ovisničkih ponašanja
Zanimljivo je da mozak ne razlikuje emocionalnu i fizičku bol. Odbacivanje, usamljenost i gubitak prijatelja aktiviraju ista moždana područja kao i fizička ozljeda. Zato prijateljstvo doslovno liječi – i tijelo i dušu.
Prijateljstvo i regulacija emocija
Istraživanja iz razvojne i kliničke psihologije pokazuju da ljudi koji imaju barem jedno sigurno prijateljstvo:
- lakše reguliraju emocije
- rjeđe „pucaju“ pod stresom
- brže se oporavljaju nakon teških životnih događaja
Razlog je jednostavan: emocije se reguliraju u odnosu. Kada nas netko sluša, ne popravlja, ne osuđuje i ne minimizira našu bol, živčani sustav se smiruje. Prijateljstvo postaje produžetak unutarnje sigurnosti.
Žene, majčinstvo i prijateljstvo
Velik broj istraživanja pokazuje da žene nakon braka i majčinstva često gube društvenu mrežu. Razlozi su višestruki: manjak vremena, preseljenja, iscrpljenost, osjećaj krivnje ako „uzmu vrijeme za sebe“.
Istraživanja jasno pokazuju da žene koje imaju barem jednu blisku prijateljicu:
- imaju manji rizik od postporođajne i kronične depresije
- imaju bolju otpornost na stres
- rjeđe doživljavaju emocionalno izgaranje
- imaju veću stabilnost u braku
Zanimljivo je da kvalitetno prijateljstvo često štiti brak, jer žena ima prostor gdje može biti shvaćena bez pritiska, bez potrebe da sve emocije „odradi“ unutar bračnog odnosa.
Prijateljstvo i smrtnost
Meta-analize velikog broja studija (Holt-Lunstad i sur.) pokazuju da ljudi s jakim socijalnim vezama imaju značajno manji rizik od prerane smrti. Učinak socijalne povezanosti na zdravlje usporediv je s prestankom pušenja ili redovitom tjelesnom aktivnošću.
Drugim riječima: prijateljstvo produžuje život.
ZNANSTVENE RAZLIKE IZMEĐU MUŠKIH I ŽENSKIH PRIJATELJSTAVA
Znanost vrlo jasno pokazuje da muška i ženska prijateljstva nisu ista, i to nije stvar kulture, nego biologije, hormona i načina na koji se živčani sustav razvija.
Kako žene stvaraju prijateljstva?
Ženska prijateljstva u prosjeku se temelje na emocionalnoj razmjeni.
Istraživanja iz neuropsihologije i socijalne psihologije pokazuju da žene:
- jače povezuju bliskost s razgovorom
- grade odnos kroz dijeljenje unutarnjih stanja
- traže osjećaj viđenosti, razumijevanja i potvrde
Razlog tome je i biološki: kod žena se u odnosima jače i brže luči oksitocin, hormon povezanosti i povjerenja. Oksitocin se dodatno pojačava kroz razgovor, dijeljenje emocija, fizičku blizinu i sigurnost.
Zato žena često osjeća da joj prijateljica nije „dodatak“, nego emocionalna regulacija. Kada tog odnosa nema, žena može osjećati prazninu čak i ako ima dobar brak, djecu i posao.
Istraživanja pokazuju da žene bez bliskih prijateljstava:
- češće razvijaju anksioznost
- češće pate od depresije
- teže se nose s majčinstvom i životnim tranzicijama
Kako muškarci stvaraju prijateljstva?
Muška prijateljstva u prosjeku se temelje na zajedničkoj aktivnosti, a ne na verbalnoj intimnosti.
Muškarci se češće povezuju kroz:
- zajednički rad
- sport
- zadatke
- humor
- borbu i suradnju
Neurobiološki, muški mozak drugačije obrađuje emocije. Muškarci u prosjeku rjeđe verbaliziraju unutarnja stanja, ali to ne znači da su emocionalno siromašniji – nego da emocije procesuiraju kroz djelovanje.
Zato muški prijatelji mogu:
- godinama „ne pričati o osjećajima“
- rijetko se čuti
- ali u krizi se pojaviti bez pitanja
Znanost pokazuje da muškarci u prosjeku imaju manje prijatelja, ali dulje zadržavaju iste odnose.
Razlika u načinu konflikta
Još jedna važna razlika je način na koji se prijateljstva raspadaju.
Kod žena:
- konflikti su češće emocionalni
- dolazi do povlačenja, šutnje, prekida
- povrijeđena riječ često ostavlja dublji trag
Kod muškaraca:
- konflikti su češće izravni
- dolazi do svađe, ali se odnos brže „resetira“
- manje se pamti emocionalna povreda
Ovo ne znači da je jedno bolje od drugoga. Znači da su različiti sustavi povezivanja.
Prijateljstvo, brak i granice
Znanost i savjetodavna praksa slažu se u jednom:
žena treba svoja prijateljstva, a muškarac svoja.
Kada žena nema prijateljice, sav emocionalni teret često se prebacuje na brak. Muškarac tada postaje:
- suprug
- prijateljica
- emocionalni regulator
To dugoročno iscrpljuje odnos.
Isto vrijedi i obrnuto: muškarac bez prijatelja često sav stres nosi sam ili ga istresa u obitelji.
Zdrava prijateljstva:
- rasterećuju brak
- štite obitelj
- jačaju identitet osobe
Zaključak
Muška i ženska prijateljstva su različita jer su i muškarac i žena različiti. Razlika nije prijetnja, nego bogatstvo.
Kada to razumijemo, prestajemo se uspoređivati, prestajemo osuđivati i počinjemo njegovati odnose na način koji je u skladu s našom prirodom.
BIBLIJSKA PERSPEKTIVA PRIJATELJSTVA
Biblija od samog početka vrlo jasno poručuje jednu stvar: čovjek nije stvoren da bude sam. Već u Knjizi Postanka Bog kaže: „Nije dobro da čovjek bude sam.“
To je nevjerojatna rečenica, jer dolazi iz Božjih usta u trenutku kada je sve ostalo već stvoreno i proglašeno dobrim. Svijet je bio savršen, ali je čovjek bio sam – i Bog kaže da to nije dobro. Time nam poručuje da je odnos temelj ljudskog postojanja.
Prijateljstvo u Bibliji nikada nije sporedna tema. Ono je prostor u kojem se čovjek uči ljubavi, vjernosti, odanosti i žrtvi. U Knjizi Mudrih izreka stoji: „Prijatelj ljubi u svako doba.“ Ne kaže: prijatelj ljubi kada je lako, kada je ugodno ili kada nema problema. Pravi prijatelj ostaje i kada nastupe bolesti, krize, pogreške i slabosti. Upravo tu se prijateljstvo razotkriva. Dalje čitamo: „Slatkoća prijatelja dolazi iz savjeta iskrena.“
Biblija ovdje ne govori o ugodnim riječima, nego o istini. Prijatelj nije onaj koji nas uvijek tapša po ramenu, nego onaj koji nas dovoljno voli da nam kaže istinu – ali na način koji ne ranjava, nego gradi. Propovjednik nam kaže: „Bolje je dvojici nego jednomu.“
Zašto? Jer kada jedan padne, drugi ga podigne. Ovo nije samo poetska slika. Ovo je duboka antropološka istina: čovjek sam lakše klone, brže odustaje i dublje tone. Prijatelj je onaj koji nas podiže kada mi više nemamo snage. A onda dolazimo do najdublje dimenzije prijateljstva u Evanđelju.
Isus kaže: „Nitko nema veće ljubavi od ove: da tko položi život za svoje prijatelje.“ Isus ovdje prijateljstvo povezuje s najvećom mogućom ljubavlju – žrtvom. Prijateljstvo nije samo ugodan odnos, nego spremnost da ostanemo uz nekoga čak i kada nas to nešto košta.
I možda najljepša rečenica o prijateljstvu u cijeloj Bibliji glasi: „Više vas ne zovem slugama, nego prijateljima.“ Bog ne želi odnos straha, distance i formalnosti. On sam se predstavlja kao prijatelj čovjeka. To je ključna poruka: ako je Bog prijatelj čovjeka, onda i mi jedni drugima trebamo biti prijatelji, a ne samo korisni kontakti, prolazne veze ili površna društva. Znanost i vjera govore isto: čovjek bez odnosa vene. Prijateljstvo nije dodatak životu, nego mjesto gdje učimo ljubiti i biti ljubljeni.
Isus kaže: „Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni.“ Ako ste danas usamljeni, iscrpljeni ili razočarani u ljude, znajte da niste sami. Bog vas ne poziva na izolaciju, nego na odnos. Molite se za dar prijateljstva. To je jedan od najvećih darova ikada darovanih čovjeku. (radio-medjugorje.com)











