Središnje izborno povjerenstvo BiH ponovno je priznalo “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.
Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine još ranije djelomično je usvojio apelaciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobodne izbore, a sve u vezi s izborom izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio SIP-u na ponovno odlučivanje.l, prenose Nezavisne novine.
“Faktički vraćamo se na početak kada je dostavljen materijal Narodne skupštine odnosno njenog povjerenstva i smatram da mi sada utvrđujemo rezultate kako smo uvijek utvrđivali”, rekao je Željko Baklar, član SIP-a.
Ova odluka da se “prizna” sporni listić PDP-a izglasana je s pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Irena Hadžiabdić, predsjednica SIP-a, i Vlado Rogić, član SIP-a.
U suštini, sada kada je SIP ponovo priznao “sporni listić”, lista PDP-a i jedna od lista SNSD-a imaju isti broj glasova, odnosno 12, a kako će se stvari odvijati dalje, još uvijek je nejasno, odnosno hoće li SNSD i na ovu odluku ponovo se žaliti ili će o petom izaslaniku u Domu naroda odlučivati ždrijebanje.
Po najnovijoj odluci SIP-a, lista Milana Radovića na osnovu koje je u Dom naroda izabran Želimir Nešković dobila je 16 glasova, lista Ane Ljubojević na osnovu koje je u Dom naroda ušao Nikola Špirić dobila je 13 glasova, dok su lista Igora Žunića i Mladena Ilića na osnovu kojih su u Dom naroda izabrani Sredoje Nović i Radovan Kovačević dobile po 14 glasova. Lista Ranke Perić Romić i lista Partije demokratskog progresa po novoj odluci SIP-a imaju po 12 glasova. Ranije SIP je u nekoliko navrata odlučivao da je “sporni listić” važeći, ali Sud BiH po žalbama SNSD-a nije prihvatio takvu odluku.
U suštini, prema neslužbenim informacijama, sada nakon što je SIP priznao “sporni listić”, petog izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučit će ždrijebanje. U slučaju da se iz bubnja izvuče lista Ranke Perić Romić, izaslanica Snježana Novaković Bursać ostat će u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok će u slučaju da se izvuče lista PDP-a u Dom naroda zasjesti Nenad Vuković iz te stranke.
“Neću podržati ovu odluku. Glasovat ću na isti način kao i ranije u sva četiri slučaja bez obzira tko je bio taj koji se žalio ili kome je kasnije omogućeno da se žali. Predmet ovog spora je li glasački listić važeći ili nevažeći. U svim slučajevima glasao sam da je nevažeći i glasat ću i dalje da je nevažeći, sve na temelju iskustva od 20 godina. Što se mene tiče, kada sam vidio listić bilo mi je jasno da se radi o nevažećem listiću”, rekao je Vlado Rogić, član Središnjeg izbornog povjerenstva.
Podsjetimo, prilikom biranja izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a službeno, po odluci povjerenstva za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske, dobila je 11 glasova, međutim, jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Povjerenstva za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, ali, kasnije, na žalbu PDP-a, Središnje izborno povjerenstvo BiH odlučilo je da se nedvosmisleno može utvrditi za koga je glasano na tom listiću, i taj listić je prihvaćen kao validan. U tom slučaju PDP-ova lista za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH imala bi 12 glasova, isto kao i lista SNSD-a i u tom slučaju ždrijeb je trebao odlučiti o izaslaniku u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ipak, na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH žalio se SNSD i Sud BiH, točnije Žalbeno vijeće Suda BiH na kraju je dalo konačnu riječ i reklo je da je sporni listić sporan i naložilo Središnjem izbornom povjerenstvu BiH da preinači svoju odluku, tako da je na kraju mandat izaslanika u Domu naroda pripao SNSD-ovoj listi koja je imala 12 glasova.
Suština nove presude Ustavnog suda BiH je u tome da PDP-u kao sudioniku u cijelom postupku nije bilo dopušteno da kao stranka sudjeluju pred Sudom BiH.
“Ustavni sud smatra, da sama činjenica da apelant nije mogao sudjelovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno (i) o njegovim izbornim pravima, ukazuje da on nije uživao čak ni teorijsku, a kamoli praktičnu zaštitu svog prava na slobodne izbore. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u okolnostima konkretnog slučaja, apelantu trebalo omogućiti da sudjeluje u postupku pred sudom kao zainteresirana strana. U takvom slučaju i apelant bi morao poštovati stroge rokove koji su određeni relevantnim zakonima, a svako eventualno odugovlačenje izbornog procesa išlo bi na njegovu štetu. Ovo dalje znači da Ustavni sud ne može prihvatiti da je potreba da se osigura efikasnost izbornog procesa, dovoljan razlog da se apelantu onemogući sudjelovanje u postupku koji se tiče njegovih izbornih prava, bez ikakvih objektivnih znakova da će apelant taj proces zaista odugovlačiti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH./HMS/