Hip_Urednik
Više od desetljeća nakon nuklearne katastrofe u elektrani Fukushima Daiichi u Japanu, napušteni gradovi i polja postali su poprište jednog od najfascinantnijih prirodnih eksperimenata moderne biologije.
Dok su se ljudi povukli pred radijacijom, domaće svinje koje su pobjegle s napuštenih farmi počele su se pariti s lokalnim divljim svinjama. Rezultat je nova, otporna populacija hibrida koja ne samo da preživljava u radioaktivnom okruženju, već u njemu dominira zahvaljujući specifičnom genetskom naslijeđu.
Kako su domaće krmače promijenile divlju vrstu
Nedavno istraživanje genetičkog materijala otkrilo je da ključ uspjeha ovih životinja leži u mitohondrijskoj DNK, koja se nasljeđuje isključivo po majčinoj liniji.
Znanstvenici su utvrdili da značajan postotak divljih svinja u zoni isključenja nosi gene domaćih krmača. To ukazuje na činjenicu da domaće ženke nisu samo nakratko ušle u divlju populaciju, već su uspostavile trajne obiteljske loze koje se generacijama uspješno reproduciraju u divljini.
Ovaj fenomen unosi u divlju populaciju osobine koje su ljudi tisućama godina selektivno uzgajali, prvenstveno visoku plodnost. Dok se divlje svinje prirodno razmnožavaju učinkovito, domaće su krmače uzgojene da daju brojnije potomstvo i do dva puta godišnje. Spajanje tih reproduktivnih prednosti s instinktima za preživljavanje divljih svinja stvorilo je pojavu poznatu kao hibridni vigor ili heterozis, rezultirajući jedinkama koje su u određenim uvjetima superiorne objema roditeljskim vrstama.
Trijumf divljine nad nuklearnom katastrofom
Pitanje radijacije, iako ključno za ljude, pokazalo se sekundarnim za divlju prirodu. Iako meso ovih životinja sadrži razine radioaktivnog cezija-137 koje daleko premašuju sigurnosne granice za ljudsku prehranu, to nije uzrokovalo kolaps populacije niti reproduktivne poremećaje. Čini se da je potpuni izostanak ljudske aktivnosti, prometa i lova imao daleko veći pozitivan utjecaj na širenje populacije nego što je prisutnost radijacije bila štetna.
Fukushima danas služi kao primjer “slučajnog odivljavanja” koji pokazuje kako se ekosustavi u ljudski izmijenjenim krajolicima ne vraćaju jednostavno u svoje prvobitno stanje.
Genetski otisci domaćih životinja ostaju trajno urezani u divlji gene-pool, što značajno komplicira buduće upravljanje divljinom. Povratkom dijela stanovništva, ovi hibridi postaju i praktičan izazov jer su veći, potencijalno agresivniji i brže se razmnožavaju, čime kontrola populacije u ruralnim dijelovima Japana postaje znatno teža zadaća, piše A-z-animals.com.
Ovaj proces nudi rijedak uvid u evoluciju u stvarnom vremenu. Dok su za evolucijske promjene obično potrebna stoljeća, u Fukushimi je u samo desetak godina došlo do potpunog preslagivanja genetskih karata pod utjecajem novih okolišnih pritisaka. Priča o hibridnim svinjama tako ostaje podsjetnik na nepredvidive i trajne posljedice ljudskog djelovanja na prirodu, čak i nakon što se iz nje povučemo.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
The post Hibridne “super-svinje” u Fukushimi: Veće, agresivnije i brže se razmnožavaju first appeared on Jabuka.tv.
