Hip_Urednik
U brojnim ruralnim krajevima Bosne i Hercegovine, prelazak zime u rano proljeće često donosi isti prizor: dim koji se diže s zapuštenih njiva i oranica.
Mještani, tražeći brzo rješenje za uklanjanje suhe trave, korova i nepokošenih površina, paljenjem pokušavaju “očistiti” zemlju prije proljetne sjetve. Međutim, ta se praksa sve češće pretvara u problem koji prijeti sigurnosti ljudi, zemljišta, okoliša i imovine.
Puno negativnih posljedica
U mnogim se selima paljenje obavlja na njivama koje nisu obrađivane protekle sezone, gdje je vegetacija ostala neuređena. Razlog je jednostavan: vatra se čini najbržim i najjeftinijim načinom da se ukloni korov i trulo bilje prije nego što počne nova poljoprivredna sezona. No, upravo ta naizgled jednostavna metoda nosi niz negativnih posljedica.
Jedan od najvažnijih razloga za zabrinutost jest rizik da plamen izmakne kontroli. Suha trava i korov lako se zapale i vatra se ne zaustavlja uvijek na mjestu gdje je planirana. Uz vjetar ili odsutnost nadzora, požar se može širiti na susjedne parcele, šume ili čak naseljena područja. Takvi incidenti davali su povoda policijskim i vatrogasnim apelima na oprez, jer vrlo često, uslijed nepažnje, paljevine izmaknu kontroli i pretvore se u požare s velikim posljedicama, kako često upozoravaju vlasti.
Osim neposredne opasnosti od požara, paljenje korova i biljnog otpada ima i šire ekološke i zdravstevene posljedice. Istraživanja pokazuju da spaljivanje vegetacije oslobađa velike količine štetnih plinova poput ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4), dušikovih i sumpornih spojeva te sitnih čestica (PM2.5 i PM10). Te čestice znatno pogoršavaju kvalitetu zraka, doprinoseći smogu i predstavljajući rizik za dišne i srčane probleme kod ljudi svih dobnih skupina.
Negativan utjecaj vatre i na tlo
Na poljoprivrednim površinama izravni utjecaj vatre na tlo također je negativan. Paljenjem se smanjuje plodnost zemljišta jer vatra uništava vrijedne organske tvari i mikroorganizme koji su ključni za zdravu strukturu tla. Takva oštećenja mogu dovesti do povećane erozije i slabijega zadržavanja vlage, zbog čega poljoprivrednici često moraju dodatno gnojiti površine kako bi nadoknadili izgubljene hranjive tvari.
Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini strogo regulira ove aktivnosti. Zakonom o zaštiti od požara zabranjeno je paljenje korova i drugoga poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-spasilačkih jedinica i poduzimanja svih mjera za sprečavanje širenja vatre. Za fizičke osobe koje to učine bez obavijesti predviđene su novčane kazne – od stotinu do tisuću konvertibilnih maraka.
Pored lokalnih propisa, i u drugim dijelovima svijeta gdje se prakticira spaljivanje poljoprivrednih ostataka, državne vlasti uvode mjere kako bi smanjile štetne učinke. U nekim američkim državama, primjerice, poljoprivredni požari dopušteni su samo uz izdavanje dozvola i uz stroge uvjete vezane za vremenske prilike i kvalitetu zraka.
Alternativne metode – dugoročna rješenja
Alternativne metode upravljanja biljnim ostacima sve su češće predmet rasprava među poljoprivrednicima i stručnjacima. Umjesto spaljivanja, tehnike poput ostavljanja ostataka na polju, mehaničkog usitnjavanja ili korištenja ostataka kao organskog đubriva mogu ponuditi dugoročno održivija rješenja koja ne ugrožavaju zrak, tlo i zdravlje ljudi.
Unatoč tome, praksa paljenja ostaje raširena, dijelom zbog niske svijesti o posljedicama i dijelom zbog navike i rutine koja se prenosi s generacije na generaciju. No, sve veći broj stručnjaka i institucija poziva na edukaciju, promjenu navika i korištenje suvremenijih metoda kako bi se uzgoj poljoprivrede mogao odvijati bez nepotrebnih rizika.
(www.jabuka.tv | Foto: Civilna zaštita Grada Mostara)
The post Mislite da samo “čistite” korov? Evo što se zapravo događa kad zapalite njivu first appeared on Jabuka.tv.
