Hip_Urednik
Povodom obilježavanja Europskog dana logopedije, danas je na Običnom radiju razgovarano o važnosti razvoja govora i komunikacije kod djece, ali i o ulozi logopeda u prepoznavanju i tretiranju različitih komunikacijskih poteškoća. Gošća emisije bila je magistrica logopedije Marija Prskalo, koja je pojasnila kada je potrebno potražiti stručnu pomoć te koji su najčešći izazovi u razvoju govora kod djece.
Logoped – stručnjak za komunikaciju
Logoped je stručnjak koji se bavi prevencijom, procjenom, dijagnostikom i terapijom različitih poteškoća u području komunikacije, jezika i govora. Njihov rad obuhvaća i poteškoće s glasom, gutanjem, sluhom, čitanjem, pisanjem i računanjem, a pomoć pružaju i djeci i odraslima.
Marija Prskalo istaknula je kako ju je za logopediju privukla upravo snaga komunikacije i njezina uloga u povezivanju ljudi. Kako kaže, poseban je osjećaj pomoći djetetu ili odrasloj osobi da se lakše izrazi i komunicira s okolinom.
Najčešće poteškoće u izgovoru glasova
Kod djece se najčešće javljaju poteškoće u izgovoru glasova iz skupine takozvanih sigmatizama, poput glasova S, Z, C, Š, Ž, Č i Đ. Također su česte poteškoće u izgovoru glasova L i R, koji zahtijevaju precizan položaj jezika i dobru koordinaciju govornih organa.
Koliko će trajati logopedski tretman ovisi o više čimbenika – razini poteškoće, motivaciji djeteta ili odrasle osobe, redovitosti dolazaka na terapiju, ali i radu kod kuće te podršci obitelji.
Sve više djece s govorno-jezičnim poteškoćama
Prema istraživanjima provedenima u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, posljednjih godina bilježi se porast broja djece s poteškoćama u komunikaciji, jeziku i govoru.
Razlozi su, između ostalog, bolja dijagnostika i veća informiranost roditelja, ali i promjene u načinu života, uključujući manju količinu izravne komunikacije između roditelja i djece te sve veću izloženost ekranima.
Kada potražiti pomoć logopeda?
Roditelji bi trebali obratiti pozornost na određene rane znakove koji mogu upućivati na potrebu logopedske procjene. Primjerice, ako dijete oko prve godine života ne koristi geste poput pokazivanja prstom ili mahanja, ne reagira na svoje ime ili ne ostvaruje kontakt očima.
Također, ako dijete oko 18 mjeseci nema barem desetak riječi u rječniku ili oko dvije godine ne počinje spajati jednostavne riječi u kratke izraze, preporučuje se potražiti stručnu procjenu.
Stručnjaci naglašavaju da nije dobro čekati da poteškoće „prođu same od sebe“. Rana intervencija gotovo uvijek donosi bolje rezultate i omogućuje djetetu lakši razvoj komunikacijskih vještina.
Utjecaj ekrana na razvoj govora
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti i vremenu koje djeca provode pred ekranima. Prskalo ističe kako dugotrajna izloženost ekranima, osobito u prve dvije godine života, može negativno utjecati na razvoj mozga i komunikacijskih vještina.
U tom razdoblju djeca bi trebala učiti kroz interakciju s roditeljima i okolinom, dok je gledanje sadržaja na ekranu pasivna aktivnost koja ne potiče razvoj govora. Nakon druge godine života korištenje ekrana može biti ograničeno i pažljivo odabrano, uz aktivno sudjelovanje roditelja.
Logopedska pomoć potrebna i odraslima
Iako se logopedi najčešće povezuju s radom s djecom, njihova pomoć često je potrebna i odraslim osobama. To uključuje osobe koje su pretrpjele moždani udar, imaju neurološke bolesti, oštećenja sluha ili su prošle operacije koje utječu na govor i komunikaciju.
Razgovor i igra – temelj razvoja komunikacije
Na kraju razgovora Prskalo je uputila poruku roditeljima i društvu u cjelini: komunikacija s djecom započinje u svakodnevnim situacijama – kroz razgovor, igru i zajedničko gledanje slikovnica.
„Što više razgovaramo s djecom i slušamo ih, to im dajemo bolju osnovu za razvoj jezika, govora i samopouzdanja“, poručila je.
Za dodatne informacije i savjete roditelji se mogu obratiti logopedskom kabinetu DijaLog u Čitluku, gdje Marija Prskalo trenutno radi.
