Prezentacija prethodne procjene studije proizvodnje magnezija na Kupresu, izazvala je brojne reakcije kako stanovništva tako i stručne javnosti. Prevladavaju dvije krajnje opcije: jedna je afirmacijska da je to milenijski projekt za Kupres i kuprešku visoravan i drugi da je to konačan kraj Kupresa i Kuprešaka, ali i da će izgradnja ovoga postrojenja imati mnogo šire negativne posljedice.
Osobni komentar s prijedlozima na prethodnu procjenu studije za proizvodnju magnezija od strane investitora BH Magnezij & Minerali d.o.o. KUPRES, na lokaciji Osmanlije Kupres relevantnim institucijama ali i medijima uputio je i Ante Smoljo iz Kupresa (Goravci). Njegov tekst prenosimo u cijelosti.
Poštovani!
Prije bilo kakve dublje i šire rasprave po ovom pitanju, a u svezi proizvodnje magnezija na ovom lokalitetu, Osmanlije u Kupresu, Investitor bi nam trebao odgovoriti na nekoliko pitanja:
- Koji postupak kod termičke redukcije će se koristiti u izdvajanju magnezija od dva moguća, UGLJENOTERMIČKI ili SILIKOTERMIČKI postupak?
- Koje vrste peći će se koristiti u termičko-tehnološkom postupku za izdvajanje i dobivanje magnezija?
Kod ovog svog izlaganja želim naglasiti da sam se konzultirao sa strukom i sa znanstvenicima ozbiljne reputacije po ovom pitanju.
Moje primjedbe i zapažanja su slijedeća:
– Ponuđena studija je ozbiljno manjkava.
– Studija uopće ne navodi da je Kupreška visoravan vododjelnica Jadranskog i Crnomorskog sliva, te ne navodi da eksploatacijsko polje dolomita upravo dijelom leži na tom vododijelnom području, dok se drugi dio tog vododijelnog područja nalazi uz ili do eksploatacijskog polja u neposrednoj blizini Plazenice i Stožera, što sve skupa čini jednu i jedinstvenu cjelinu tog vododijelnog područja.
– Dalje, Studija ne navodi uopće izdašne podzemne bazene pitke vode u neposrednoj blizini eksploatacijskog polja i mjesta samog proizvodnog procesa magnezija. Govorim o podzemnom bazenu pitke vode Bašinac (južno). Drugi puno veći i izdašniji podzemni bazen pitke vode, Orlovača, nalazi se odmah ispod pomenute vododjelnice, a sve u blizini eksploatacijskog polja i same proizvodnje. (Istočno između Otinovaca, Botuna, Kukavica, Kuta i Vrila). O našem planinskom biseru, Kukavičkom (Lupoglavskom) jezeru, gotovo ni spomena u ovoj Studiji. Studja navodi samo jedno površinsko izvorište pitke vode, Pločata vrila, dok drugih 300-stotinjak uopće ne spominje.
– Znamo da ta mnogobrojna izvorišta pitke vode s potocima čine i oblikuju rijeke Milač i Mrtvica, obje ponornice, te da svojim poniranjem dalje čine slivove rijeka Cetine, Trebišnice i Plive. (Birforkacija dijela toka Mrtvice). Ne pije li možda i Dubrovnik i njegovi žitelji pitku vodu s KUPRESA?
– Ako je sve ovo izneseno tako, a jeste, nije li za ovaj mega-projekt potrebna i vodna suglasnost, kako je to Zakonodavac izrijekom propisao.
– Studija također ne navodi da je Kupreška visoravan najviša naseljena visoravan u BiH, pa i šire, sa organiziranim životom ljudi primjereno 21-vom stoljeću, sa svom potrebitom infrastrukturom.
– Studija također ne navodi da je plato Kuprepkog polja najviše u nizu kraških polja međusobno ovisno i povezano (Kupreško, Duvanjsko, Livanjsko, Sinjsko polje), te čine jednu geološko-morfološku cjelinu.
– Studija gotovo nikako ne dotiče stanovništvo i ljude Kupresa, kako samog naseljenog grada Kupresa, u kojem sa njegovom užom okolicom živi 95% stanovništva, a sve u neposrednoj blizini eksploatacijskog polja i proizvodnih pogona, dok oko 5% ostalog stanovništva živi u prijeratnim naseljima na rubu granica općine.
– Studija navodi da je Prostornim planom općine Kupres definirano eksploatacijsko polje dolomita i da je Prostornim i Regulacionim planom zadan, planiran i definiran oblik proizvodnje na tom području. Važećim Prostornim planom je predviđena rekultivacija toga lokaliteta. Tim Planovima nije definiran ovaj kemijsko-termičko-tehnološki postupak proizvodnje magnezija i spinela. Ovdje se ne radi o pukoj eksploataciji dolomita, nego o kemijskoj industriji.
– Zakonodavac, također, propisuje, ako nešto nije propisano, definirano i usklađeno s Prostornim planom, da se u tom slučaju ne može izdati Okolišna dozvola. Dakle, ovdje je odgovornost na onima koji te dozvole daju ili ne daju. Gospodo iz nadležnog Federalnog ministarstva, na Vama je puna odgovornost!
– Dalje, Predlagač ove Studije o utjecaju na okoliš, koja nam je ponuđena izrijekom navodi: (citat) „da će sam transport sirovine, tj. dolomita sa lokaliteta-nalazišta Grguljača do proizvodnih pogona biti putem žičare ili transportne cijevi, o čemu će se naknadno odlučiti zajedno s Općinom i biti će predmetom posebne procijene o utjecaju na okoliš. Za prijevoz će se koristiti samo električna energija“. (kraj citata) Držim da je itekako bitno, već u ovoj fazi rasprave na ovu temu o utjecaju na ljude i životnu sredinu da imamo sve pokazatelje i tu još jednu Studiju iz ovog transportnog segmenta sirovine do proizvodnog pogona. Investitor i ne pomišlja, kako nam je prezentirano ponuđenom Studijom, izgraditi zasebne cestovne komunikacije, nego će kako ovdje stoji, koristiti postojeće.
ZAKLJUČAK:
Buduće Odluke svih nivoa vlasti, od općinske do državne, po ovom vrlo osjetljivom pitanju, po meni, nadilaze njihove ovlasti i kompetencije.
Predlagač ponuđene nam Studije o zaštiti okoliša i životne sredine, tj. Investitor ne daje dovoljne i dobre stručne odgovore o utjecaju takovog termičkog-tehnološkog-kemijskog postupka proizvodnje magnezija i spinela na ljude, na vode i na ukupni ekosustav dupreškog kraja i šire.
Studija je više prostora i stranica posvetila ptičijim i životinjskim vrstama nego živim ljudima. Studija kaže da će ptice s Kukavičkog jezera i Kupreških bara najčešće obitavati na Ramskom jezeru i da su one tu samo u preletu. A ja pitam, kud ćemo i kamo ćemo mi Kuprešaci sviti svoje gnijezdo?!
NAJBOLJE JE DA TO NAROD KUPRESA ODLUČI NA NARODNOM REFERENDUMU
Dostavljeno:
Općina Kupres n/r Načelnika
Vlada Federacije BiH, Ministarstvu zaštite okoliša i turizma
Vladi Županije HB (K 10), Ministarstvo gospodarstva
Investitoru
Medijima
Pismohran a/a