Troškovi života u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, s inflacijom koja je u siječnju ove godine dosegnula 3,6 posto na godišnjem nivou, dok su potrošačke cijene u odnosu na decembar porasle za 0,9 posto. Ekonomisti upozoravaju da bi daljnja nestabilnost na globalnom tržištu energenata, potaknuta sukobima na Bliskom istoku, mogla donijeti nova, značajna poskupljenja koja bi dodatno opteretila kućne proračune.
Najveći rast cijena bilježe hrana, režije i zdravstvene usluge, što predstavlja najveći udio u potrebama prosječnog domaćinstva. Ova poskupljenja već duže vrijeme opterećuju građane, a nova globalna nestabilnost, posebno na tržištu energenata, prijeti pokretanjem novog vala poskupljenja. Stručnjaci ističu kako je teško procijeniti puni utjecaj rasta cijena goriva na osnovne životne namirnice, no sigurno je da ono proizvodi lančanu reakciju.
Ekonomista Zoran Pavlović opisuje trenutnu inflaciju kao “puzeću”, ali podsjeća da je prošle godine ona iznosila 6,2 posto u brutu, odnosno 4,5 posto realno. Upozorava da kriza na Bliskom istoku, uključujući “agresiju koju vrše Izrael i SAD na Iran”, definitivno predstavlja faktor koji će poljuljati i ozbiljno ugroziti standard cijelog svijeta.
Utjecaj globalne krize već se osjeća na cijenama goriva, koje udruženja potrošača ocjenjuju neopravdanim. Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” sumnja da su sve benzinske pumpe imale jutros nabavku novih količina roba koje bi opravdale visoke cijene, te poziva na jaču kontrolu. S druge strane, Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” predviđa da bi poskupljenja komunalnih usluga mogla biti prolongirana zbog izborne godine, ali da se nakon izbora “može očekivati svašta”, s obzirom na to da su mnoga javna poduzeća pod ingerencijom određenih stranaka.
Da su kućni proračuni već preopterećeni, pokazuju i podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, koji bilježe pad prometa u maloprodaji u januaru. To je jasan znak da građani troše sve manje, što odražava rastući pritisak na njihov standard života.













