Pojedini mediji su danas uz vijest o ukidanju cestarine u tunelu sv. Ilija donijeli i najavu gradnje novog tunela u blizini Vrgorca. Tako je na portalu poskok.info stoji: Ono u što se još ne ide u javnost jeste da je nekolio općina Južne Dalmacije predvođene Vrgorcom, te Ljubuškim iz Hercegovine pri kraju s pregovorima s RH Vladom da se konačno odbri projekt gradnje drugog tunela, 50km južnije koji bi povezao Vrgorac, i Južnu Hercegovinu s morem.”
Donosimo detalje o čemu se radi…
Još uvijek nedosanjani san vrgorski san, pomalo se primiče svom realiziranju. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja prihvatilo je zahtjev za izmjenama i dopunama lokacijske dozvole za tunel i spojnu cestu Ravča – Drvenik. Ishodovana lokacijska dozvola veliki je korak realizacije projekta vrijednog više od 750 milijuna kuna, a koji bi značio toliko željeno spajanje Zabiokovlja ujedno i Zapadne Hercegovine i Makarskog primorja. Ogroman je potencijal razvoja, kako li našeg kraja, tako i susjednih otoka pa se nadamo kako će sve institucije i nadležne instance shvatiti od kolike je zapravo važnosti ovaj projekt.
Kako navodi gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, “ovo je najznačajniji državni projekt za razvoj Zabiokovlja, južnog dijela Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka i zapadne Hercegovine. Godinama je naglašavano da o realizaciji navedenog projekta ovisi budućnost ovog dijela Hrvatske i zapadne Hercegovine. Od sada su napravljane sve projektne i prostorno-planske predispozicije za konačnu realizaciju ali investicija teška oko 130 milijuna eura godinama čeka dok smo istodobno svjedoci kako se državni novac troši na neke druge projekte koji nemaju realnog pokrića. Usporedbe radi tunel sv. Ilija je koštao 325 milijuna kuna, a nije bio u cestovnim prioritetima kao što je brza cesta Ravča – Drvenik”, kaže Pranić.
Svojstva državnog projekta brze ceste Ravča (čvor na autocesti A1) – Drvenik:
- Razvoj trajektne luke Drvenik koja postaje najkraća veza Hvratske i Europe sa Hvarom, Korčulom i Pelješćom. Razvoj trajektne luke Drvenik rasterećuje trajektnu luku Split u turističkom dijelu godine.
- Nositelji hrvatskog turizma, srednjodalmatinski otoci Hrvar i Korčula postaju bolje i brže povezani sa ostatkom kopnom što podiže kvalitetu trenutne turističke ponude.
- Revitalizira se istočni dio otoka Hvara, posebno općine Sućuraj i Jelsa koje u svojim postojećim prostorno planskim dokumentima mogu prihvatiti veća turistička ulaganja. Možda najveća na Jadranu po prostorno-planskim karakteristikama.
- Revitalizira se zapadni dio poluotoka Pelješca koji stoji zanemaren zbog loše trajektne povezanosti.
- Zabiokovlje postaje uslužni prostor (Gospodarska zona Ravča od 68 ha) području srednjodalmatinskih otoka i Makarskog primorja.
- Najkraća veza prema moru omogućava bržu i bolju fluktuaciju stanovništva i usluga zapadne Hercegovine sa ovim dijelom Hrvatske.
- Srednja Europa preko budućeg koridora 5C i autoceste A1 postaje na najbrži način povezana sa našim srednjeodalmatinskim otocima kao turističkim centrima Dalmacije.
- Sve prostorno-planske dokumentacije, projekti i ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš su gotovi.
- Susjedni tunel sv. Ilija je ekonomski isplativ i održiv iako ne otvara ni približne razvojne mogućnosti kao brza cesta Ravča-Drvenik zbog trajektne luke Drvenik.
Ekonomska isplativost brze ceste Ravča-Drvenik se može sagledati u višestrukom povećavanju turističkih vrijednosti Hvara, Korčule i Pelješca, ali i južnog dijela Makarskog primorja.
- Svaka opravdana investicija u građevini pokreće indirektno najbrže gospodarstvo Hrvatske.
