Visoki kvocijent inteligencije nije jedino mjerilo budućeg uspjeha djeteta.
Američka autorica i savjetnica za obrazovanje Ana Homayoun ističe kako su za snalaženje u stvarnom svijetu ključne razvijene izvršne funkcije, poput organizacije i samokontrole.
Ana Homayoun godinama pomaže djeci pri upisu na najprestižnija svjetska sveučilišta. Prema njezinom iskustvu, vještine planiranja, upravljanja vremenom i održavanja pažnje često su važnije od urođene inteligencije.
Vještine izvršnog funkcioniranja pomažu nam da se fokusiramo, organiziramo i kontroliramo emocije. Djeca koja ih rano razvijaju bolje se snalaze s odgovornostima i lakše grade kvalitetne odnose, objašnjava Homayoun.
Važnost svakodnevnih vještina
Ove sposobnosti utječu na svaki aspekt svakodnevice. Djeca s razvijenim izvršnim funkcijama učinkovitije završavaju školske obveze te se lakše nose sa stresom i promjenama.
S druge strane, djeca s visokim IQ-om, ali slabijom organizacijom, često nailaze na poteškoće u praćenju uputa i donošenju odluka.

Mnogi roditelji griješe kada uspjeh mjere isključivo ocjenama i testovima. Homayoun naglašava kako pretjerani fokus na rezultate na papiru može ograničiti djetetovu sposobnost snalaženja u stvarnim životnim situacijama.
Razvoj kroz rutinu
Izvršne funkcije nisu urođene u punom kapacitetu, već se mogu unapređivati kroz svakodnevnu rutinu. Roditelji značajno doprinose razvoju ako potiču djetetovu samostalnost i preuzimanje odgovornosti za vlastite obveze.
Male navike, poput zapisivanja zadataka ili samostalnog pravljenja rasporeda, imaju velik utjecaj na dugoročni razvoj. Cilj odgoja je stjecanje sposobnosti koje će djetetu omogućiti da postane odgovorna osoba spremna na sve životne izazove.
Ulaganje u te vještine priprema djecu za život, a ne samo za školske klupe, prenosi Ona.rs.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
The post Greška koju čine mnogi roditelji: Zašto visoka inteligencija djeteta nije dovoljna za stvarni život? first appeared on Jabuka.tv.











