Izvješće na 800 stranica: Hrvatska među 5 vlada EU-a koje urušavaju vladavinu prava

Vlade u pet država članica EU-a “dosljedno i namjerno” nagrizaju vladavinu prava, upozorila je vodeća europska skupina za građanske slobode, dok se demokratski standardi pogoršavaju u njih još šest, uključujući povijesno snažne demokracije.

Na temelju dokaza više od 40 nevladinih organizacija u 22 zemlje, Unija za građanske slobode za Europu (Liberties) opisala je vlade Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovačke kao “rušitelje” koji aktivno slabe vladavinu prava.

Izvješće skupine za 2026. godinu, objavljeno u ponedjeljak, navodi da je vladavina prava nazadovala u svim područjima – pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija te sustavu provjera i ravnoteža civilnog društva – u Slovačkoj pod populističkom, autoritarnom i promoskovskom vladom Roberta Fica.

Slika je slično sumorna u Bugarskoj, dok Mađarska, u kojoj bi 16 godina vlasti Viktora Orbána moglo završiti nakon izbora 12. travnja, “ostaje kategorija za sebe, nastavljajući provoditi sve regresivnije zakone i politike bez znakova promjene”.

Drugdje je Liberties identificirao Belgiju, Dansku, Francusku, Njemačku i Švedsku, zemlje s jakom demokratskom tradicijom, kao “klizače“: mjesta gdje vladavina prava opada u nekim područjima, a da nagrizanje nije dio cjelokupne političke strategije.

Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska klasificirane su kao “stagnatori“, definirani kao zemlje u kojima se uvjeti vladavine prava niti poboljšavaju niti pogoršavaju, stoji u izvješću na 800 stranica.

Poljska je također pala u tu kategoriju, pri čemu premijer Donald Tusk pokušava obnoviti ključne elemente vladavine prava – poput neovisnog pravosuđa – koje je uklonila bivša vlada Prava i pravde (PiS), ali ga u tome koči predsjednički veto.

Dosadašnji ograničeni napredak Poljske: pokazuje koliko izazovno i krhko može biti vraćanje narušene institucionalne neovisnosti, objavio je Liberties. Samo je Latvija zaslužila status “vrijednog radnika”, s vladom koja aktivno poboljšava standarde vladavine prava.

U izvješću se također navodi da su mehanizmi EU–a za rješavanje nagrizanja vladavine prava uglavnom neučinkoviti, pri čemu većina država članica ne uspijeva pretvoriti smjernice u opipljive akcije unatoč višegodišnjim preporukama Europske komisije.

Utvrđeno je da su 93 % svih preporuka u vlastitom izvješću izvršne vlasti EU-a o vladavini prava iz 2025. ponavljanja iz prethodnih godina, od kojih su mnoge prenesene bez promjena u formulaciji, dok je broj novih preporuka pao za polovicu od 2024. godine.

Od 100 preporuka Komisije koje je procijenio Liberties, 61 je pokazala nulti napredak, dok se kod njih još 13 stanje pogoršavalo.

Izvješće Komisije trebalo je potaknuti konkretnu akciju, rekla je Ilina Neshikj, izvršna direktorica Libertiesa.

No nakon sedam godišnjih izdanja, nalazi Libertiesa ističu: ne samo nazadovanje nego i tekuće i namjerne napore da se potkopa vladavina prava. Ponavljanje preporuka bez smislenog praćenja neće to preokrenuti, rekla je.

Izvješće je također kritiziralo institucije EU–a općenito, navodeći da u 2025. one ne samo da su “odražavale mnoge probleme viđene u državama članicama”” nego također nisu dosljedno primjenjivale i branile temeljna prava.

Normalizirale su upotrebu iznimnog, ubrzanog donošenja zakona, smanjile ključnu zaštitu temeljnih prava i vodile usklađenu kampanju protiv nadzornih organizacija, rekla je Kersty McCourt, viša savjetnica za zagovaranje u Libertiesu.

Kada se to dogodi, dodala je McCourt, institucije “potkopavaju vjerodostojnost EU–a i njezinih vlastitih izvješća o vladavini prava”.

Liberties je utvrdio da su se uvjeti vladavine prava u 2025. najviše pogoršali u stupu demokratskih “provjera i ravnoteža“: mogućnosti neovisnih nevladinih organizacija i civilnog društva da se organiziraju, osporavaju odluke i pozivaju vlade na odgovornost.

Utvrđeno je da su regresivno zakonodavstvo i stroge kazne za sudjelovanje u zabranjenim prosvjedima u porastu, uključujući Mađarsku, gdje su događaji Pridea zabranjeni, a njihovi organizatori, uključujući gradonačelnika Budimpešte, stavljeni pod formalnu istragu.

U Italiji je usvojen vrlo restriktivan sigurnosni dekret kojim se kriminaliziraju blokade cesta i drugi oblici neslaganja, ali jačaju jamstva za policiju. U nekoliko država članica klimatski i propalestinski prosvjednici suočili su se sa zabranama i kriminalizacijom.

Stup pravosuđa također je pokazao nedostatak napretka, naveo je Liberties, ističući posebno ono što je nazvao: trendom u nastajanju sve kritičnijeg ili neprijateljskijeg političkog diskursa prema pravosuđu i institucijama za ljudska prava.

Utvrđen je i mali napredak u naporima protiv korupcije. Što se tiče slobode medija, samo je mali broj država ostvario mjerljiva poboljšanja, piše The Guardian.

Napadi na novinare porasli su u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj i, posebno, Slovačkoj.

(www.jabuka.tv | Foto: Index.hr)

The post Izvješće na 800 stranica: Hrvatska među 5 vlada EU-a koje urušavaju vladavinu prava first appeared on Jabuka.tv.