Hip_Urednik
Uskrs je najstariji i najveći kršćanski blagdan. Vrijeme je to kada se obitelji okupljaju oko blagdanskog stola, blaguju posvećenu hranu i slave Isusovu pobjedu nad grijehom i smrću.
Ovaj blagdan, koji dolazi nakon 40 dana odricanja i posta poznatih kao korizma, u samoj je srži kršćanstva jer slavi temeljno vjerovanje: Kristovo uskrsnuće.
Kršćansko vjerovanje uči nas da je Isus mučen, razapet na križu i da je preminuo na Veliki petak. Upravo taj dan, zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, čini Vazmeno trodnevlje koje je uvod u najveće slavlje. Treći dan nakon smrti, Isus je uskrsnuo, čime je, prema vjerskom nauku, otkupio ljudske grijehe i pobijedio samu smrt. Njegova poruka zato je jasna i svevremenska: ljubav pobjeđuje smrt.
Vjernici diljem svijeta ovaj dan obilježavaju crkvenim molitvama, druženjem s najmilijima i blagovanjem hrane blagoslovljene tijekom Velike subote, dana koji je tradicionalno rezerviran za bojanje pisanica i večernja bdijenja. Za vjernike, Uskrs donosi i ultimativnu nadu u vlastito uskrsnuće i vječni život, zbog čega za većinu, čak i one koji rijetko odlaze na nedjeljne mise, ima posebno i duboko značenje.
Zašto se datum Uskrsa stalno mijenja?
Za razliku od Božića koji uvijek slavimo 25. prosinca, datum Uskrsa je ‘klizni’ i mijenja se iz godine u godinu. Razlog tome leži u lunarnom kalendaru, piše Tportal. Naime, zanimljiva je povijesna činjenica da prvi kršćani uopće nisu slavili Božić, jer se u Novom zavjetu nigdje ne spominje točan datum Isusova rođenja, već su isključivo slavili Uskrs.
U ranokršćansko doba, Isusovo uskrsnuće slavilo se svake nedjelje. Tek od 2. stoljeća prešlo se na pravilo slavlja jednom godišnje, i to u nedjelju nakon prvog punog proljetnog Mjeseca.
Pravilo koje vrijedi od 325. godine
Prema Bibliji, Isusova muka, raspeće i uskrsnuće vremenski se poklapaju s Pashom, židovskim blagdanom koji se slavi prvog punog Mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Gledano kroz prizmu povijesti, Isus je uskrsnuo prve nedjelje nakon Pashe.
Kako rani kršćani nisu željeli da njihov najveći blagdan bude ovisan o židovskom kalendaru, Katolička crkva je 325. godine donijela novo, službeno pravilo.
Od tada pa sve do danas, datum Uskrsa izravno ovisi o položaju Mjeseca i proljetnom ekvinociju.
Uskrs tako može pasti između 22. ožujka i 25. travnja. Ako puni Mjesec nastupi ubrzo nakon 21. ožujka, Uskrs se slavi ranije, dok se u godinama kada puni Mjesec dolazi kasnije blagdan pomiče prema travnju.
S druge strane, za kršćane Pravoslavne crkve, koji vrijeme računaju prema julijanskom kalendaru, vrijedi pravilo da Uskrs mora uslijediti tek nakon Pashe. Ipak, kalendari se ponekad i ‘poklope’, pa i jedni i drugi vjernici ovaj najveći blagdan slave na isti dan, prenio je Tportal.
(www.jabuka.tv)
The post Zašto se Uskrs svake godine slavi na različit datum? first appeared on Jabuka.tv.
