Profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu, akademik dr. Husnija Kamberović u razgovoru za Fenu je ocijenio kako je sasvim jasno da odluka sa Svesrpskog sabora 2024. o zajedničkom obilježavanju “dana državnosti Republike Srbije i Republike Srpske” otkriva namjere Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, odnosno intelektualnih elita koje stoje iza te odluke, za stvaranje jedne jedinstvene srpske nacionalne države na Balkanu.
– Prvo pitanje je zašto je na saboru 2024. donesena takva odluka i što je upovijesnom smislu značio Sretenjski ustav? Naša javnost možda ne zna, ali taj je Ustav donesen 1835. u jeku borbe Srbije za neovisnost od Osmanskog carstva. On je donesen pod utjecajem Zapada, pa su ga čak Rusi u to doba nazivali ‘nezgrapnom imitacijom predstavničkih ustava, koji su rođeni u vrijeme trijumfa revolucionarnih ideja u nekim europskim zemljama’ – naveo je Kamberović, upitan da prokomentira obilježavanje Sretenja na teritoriji BiH.
‘Oni to više ne kriju’
Podsjetio je da je Ustav donesen u Kragujevcu na velikoj skupštini, kojoj je prisustvovalo nekoliko tisuća ljudi, ali nije dugo bio na snazi (svega dva mjeseca).
– Taj Ustav je važan u ustavnoj povijesti Srbije, ali s Republikom Srpskom nema ama baš nikakve veze. Zato je sasvim jasno da odluka sa Svesrpskog sabora 2024. o zajedničkom obilježavanju dana državnosti Republike Srbije i Republike Srpske otkriva namjere Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, odnosno intelektualnih elita koje stoje iza te odluke, za stvaranje jedne jedinstvene srpske nacionalne države na Balkanu. Oni to više i ne kriju, a prva faza podrazumijeva formalno promoviranje Republike Srpske kao države, dok se istodobno na svim razinama provodi integracija tog dijela Bosne i Hercegovine u okvire Srbije – upozorio je Kamberović.
Po njegovim riječima, vidljivo je to na polju infrastrukture, obrazovnog sustava, funkcioniranja gospodarstva, telekomunikacija, kulture i ostalog.
– U narednoj fazi, ovisno o širim geopolitičkim odnosima, to bi trebalo voditi i formalnoj integraciji u jedinstvenu državu. To je, dakle, dobro osmišljen plan, koji više čak i nije nikakva tajna – smatra Kamberović.
Drugo pitanje je, dodaje on, koliko je to opasno po Balkan.
– Mogli bismo reći da to nije opasno sve dok se provodi na miran način, ali to bi bila zabluda. Naime, imajući u vidu iskustva ne samo iz nedavne povijesti, nego i iz povijesti Balkana posljednjih stoljeća, možemo zaključiti da to neće biti miran proces, pogotovo što se ambicije o jedinstvenoj srpskoj nacionalnoj državi na Balkanu neće zaustaviti na Bosni i Hercegovini i one bi u narednoj fazi sigurno poprimile nasilan karakter. Zbog toga ta ideja mora biti ozbiljan znak za barem još dvije balkanske države: Crnu Goru prije svega, ali i Makedoniju. Hrvatska se od toga sigurno izvukla, a Kosovo je, iako potencijalno uvijek poligon za sukob, na tragu da se također definitivno odvoji od ambicija srpskih ideologa velike nacionalne države – kaže Kamberović.
Dodik nakon sastanka s Vučićem najavio reakciju: ‘Situacija sve više postaje neizdrživa’
Govoreći o tome kako se tome suprotstaviti, naveo je da Bosna i Hercegovina nije u stanju sama se tome suprotstaviti.
– Zato je jedini način neko šire povezivanje država na Balkanu, uz podršku Europe i SAD. Druga opcija je prihvatiti model stvaranja više malih nacionalnih država, ali taj model, po mom mišljenju, ne samo što bi u startu razorio Bosnu i Hercegovinu, nego bi u perspektivi doveo do toga da bi te male nacionalne države nestale – zaključio je Kamberović.