Hip_Urednik
Profesor na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Osman Lindov, u razgovoru za Fenu, ocjenjuje da cestovna infrastruktura u istočnoj Bosni ne zadovoljava ni osnovne standarde te da su taj dio zemlje zanemarile sve institucije, ističući da bez kvalitetnih prometnih veza nema ekonomskog napretka.
Profesor Lindov naglašava da su cestovni pravci prema Goraždu i Foči kontinuirano u izrazito lošem stanju te da je riječ o problemu koji traje dva desetljeća, a obuhvaća propadanje mostova, tunela i kolnika.
Posebno je upozorio na stanje mostova na magistralnoj cesti Ustiprača – Rogatica, gdje, kako navodi, nijedan most ne ispunjava potrebne sigurnosne kriterije, zbog čega postoji opravdan strah od mogućih ozbiljnih posljedica.
Napominje da u istočnoj Bosni i Podrinju i dalje živi značajan broj stanovnika, iako je populacija uglavnom starija, te da ti dijelovi BiH imaju potencijal, posebno u području poljoprivrede, zbog čega se bilježi i određeni povratak stanovništva.
Međutim, bez dobrih cesta nema pravog povratka, a pogotovo mlađe populacije, ističe.
Naglašava da Foča i Goražde ulažu određene napore u razvoj, ali da bez kvalitetnih cestovnih komunikacija njihov napredak ostaje ograničen.
Posebno upozorava da Goražde trpi ozbiljne posljedice koje se negativno odražavaju na njegov ukupni razvoj; drugim riječima, ovaj grad “umire” zato što nema dobru transportnu infrastrukturu.
Iako ima nekih investicija u cestovne pravce prema Foči i Goraždu, one će vjerojatno stagnirati ili će se odustati od toga zato što ta cestovna komunikacija uopće ne zadovoljava kriterije za razvoj industrije, poljoprivrede ili turizma.
Moguće je razvijati jedino tzv. adrenalinske ceste i na njima graditi posao, ali to je ozbiljan i zahtjevan rad, smatra profesor Lindov.
Dodao je da smo svi upoznati sa stanjem na tim cestovnim pravcima te da je sve uredno evidentirano, ali da se vozači i dalje konstantno suočavaju s odronima i obustavama prometa.
Ukazao je i na pasivnost lokalnog stanovništva u tim krajevima, navodeći da su se mnogi pomirili s postojećim stanjem i uvjerenjem da se ništa ne može promijeniti.
Kada se zatvori određeni cestovni pravac, ljudi jednostavno prihvate da idu obilaznim putem, kaže Lindov.
Ukazao je i na loše stanje cestovne infrastrukture na dionici Rogatica – Višegrad, upozoravajući da su mostovi na tom cestovnom pravcu već duže vrijeme u fazi rekonstrukcije i da stoje na skelama, što, kako ističe, predstavlja potencijalnu opasnost.
Radi se o mostovima izgrađenim sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon ukidanja uskotračne pruge Sarajevo – Višegrad, kada je uspostavljena cestovna infrastruktura koja i danas predstavlja ključnu vezu prema Srbiji.
Stručnjak za promet naglašava da se značaj cestovne infrastrukture ne ogleda samo u povezivanju s većim gradovima, već da ona služi za razvoj poslovanja i turizma, ističući potrebu za kvalitetnijim prometnim vezama sa susjednim zemljama poput Crne Gore, Srbije ili Hrvatske.
Bosnu i Hercegovinu moramo spojiti sa zapadnim Balkanom jer su to zemlje na koje se oslanjamo i s kojima imamo trgovinsku razmjenu, istaknuo je.
Razlog zbog kojeg nema većeg angažmana oko rekonstrukcije cestovne infrastrukture u BiH, po mišljenju Lindova, leži u neznanju, ali i neshvaćanju koliko koristi jedna država ima od kvalitetnih cesta.
Ekonomija se ne može razvijati bez dobrog transporta i transportne infrastrukture. Jedno bez drugog ne ide i to je završena priča. Svi pričamo o razvoju ekonomije, a ona umire zbog neznanja, nebitno o kojoj je razini vlasti riječ, naglašava profesor Lindov.
On upozorava da ceste u BiH ugrožavaju sigurnost ljudi te da ćemo u takvim uvjetima stalno biti primoravani na privremeno zatvaranje određenih dionica. Kao jedan od primjera navodi magistralnu cestu Tuzla – Bijeljina, gdje je došlo do odrona zemljišta koji je uzrokovao veliko oštećenje.
Očigledno je da se ovaj odron mogao predvidjeti. Putovao sam tom cestom i laiku bi bilo jasno da će ozbiljnije kiše i poplave nanijeti oštećenja jer cesta nije adekvatno zaštićena, a sustav odvodnje nije pravilno izveden, tvrdi Lindov.
Također je upozorio na probleme klizišta i obrušavanja stijena prisutnih na nekim od najvažnijih magistralnih cesta u BiH, navodeći primjere čestih obrušavanja na cesti Jablanica – Prozor, pogotovo nakon kiša, gdje odroni često usporavaju promet, te na odron koji je nedavno blokirao dionicu magistralne ceste Banja Luka – Jajce u mjestu Dabrac.
Aktivirana brojna klizišta i odroni: Zatvorena magistralna cesta Tuzla – Bijeljina
To su neki od naših najjačih cestovnih pravaca, istaknuo je, dodajući da većina izgrađenih cesta, kojih je do sada u BiH napravljeno veoma malo, počinje propadati nakon samo nekoliko godina, a glavni razlog zašto je to tako Lindov vidi u skraćivanju procedura i nepoštovanju standarda u izgradnji i održavanju.
Između ostalog, on podsjeća na činjenicu da je BiH jedina zemlja s dvije trošarine na gorivo namijenjene izgradnji autocesta te da građani BiH izdvajaju golema sredstva za izgradnju i održavanje cesta.
Zbog toga je nemoguće da se barem magistralne ceste nisu mogle adekvatno sanirati i zaštititi od propadanja, ističe Fenin sugovornik.
Također, navodi da, za razliku od loše cestovne infrastrukture, kamere za mjerenje brzine funkcioniraju učinkovito, ističući da će se vjerojatno postavljati na gotovo svakom kilometru.
Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje i po 15 kamera, to odlično funkcionira, dok nam ceste propadaju. Izgleda da je prioritet punjenje proračuna, a ne sigurnost i kvaliteta infrastrukture. Ne znam kako netko očekuje napredak ako ekonomija, iako svima važna, nije dovoljno u fokusu. Bez razvijene ekonomije nema ni stabilnog punjenja proračuna, zaključio je Lindov.
(Fena)
The post Lindov: Većina cesta u BiH počinje propadati nakon nekoliko godina, ali kamere rade učinkovito first appeared on Jabuka.tv.
