Pred nama je dvostruki blagdan, dvostruka radost, ali i veće gužve na prometnicama i u trgovinama. Uskrs ove godine pada na isti datum i za katolike i pravoslavce, dakle, i po julijanskom i gregorijanskom kalendaru – u nedjelju, 20. travnja, a neradna dana u povodu uskrsnih blagdana za veliki broj vjernika bit će ukupno četiri – od petka do ponedjeljka, piše Večernji list BiH.
Dakle, počevši od Velikog petka, 18. travnja, zaključno s ponedjeljkom, odnosno 21. travnja, drugim danom Uskrsa. Ušli smo u Veliki tjedan, dio dijaspore već je stigao doma, dok će najveći broj domaćih ljudi na radu u inozemstvu doći u posljednjim danima tjedna, od Velikog četvrtka, preko petka pa do subote, kako bi Uskrs proveli sa svojima.
Prilično dug odmor
Na gužve na cestama upozorava i njemački ADAC. U velikom broju zapadnih zemalja neradni dan, uz Uskrsni ponedjeljak, je i Veliki petak. Tijekom produženog uskrsnog vikenda mogla bi nastupiti jedna od prvih velikih prometnih gužvi u godini, objavio je automobilski klub u Münchenu. Na gotovo svim cestama očekuju se povremeni zastoji – bilo u smjeru sjevera ili juga. Prema najavi ADAC-a, razlozi za pune ceste su putovanja na odmor u inozemstvo, posjeti rodbini, kratki izleti te jednodnevna putovanja. Također, popularne destinacije su alpska skijališta na višim nadmorskim visinama, kao i obalne regije uz Sjeverno i Baltičko more. Prema priopćenju, najprometniji dan bit će Veliki četvrtak. Tada će mnogi svakodnevni putnici biti na povratku kući, dok će brojni turisti istodobno kretati u posjet obitelji, prijateljima ili na odmor.
Prema ADAC-u, uska grla očekuju se osobito na autocestama u gradskim područjima i kod radova na cestama. Gužve su se očekivale i prije Velikog četvrtka jer brojni vozači žele izbjeći prometne špice. No, i Veliki petak (18. travnja) te Uskrsni ponedjeljak poslijepodne (21. travnja) mogli bi izazvati prometne gužve. Na Veliku subotu i Uskrs ADAC očekuje manju gustoću prometa. Tada bi situacija trebala biti “opuštenija”. Oni koji su imali prilike ostaviti dio prošlogodišnjeg odmora u danima pred nama imat će izvrsnu priliku za poprilično dug odmor. Naime, uz 7 dana odmora, moguće je odmarati čak 16 dana u komadu.
Nakon uskrsnog vikenda i neradnog ponedjeljka slijede četiri radna dana, pa novi vikend iza kojeg su još tri radna dana pa prvosvibanjski praznici. Za Prvi svibnja neradni su četvrtak i petak nakon kojih dolazi još jedan vikend. Dakle, sretnici će, uz 7 dana godišnjeg odmora, moći uživati nevjerojatnih 16 dana. Odlična prilika za putovanja na neke udaljene destinacije. No, vratimo se običnim smrtnicima, kakvih je u BiH velika većina. Dana za odmor je vrlo malo, za većinu će to biti samo kratki produženi vikend. Neradni će im biti samo Uskrsni ponedjeljak. Na sreću, prvosvibanjski praznici naslanjaju se na vikend pa će tu možda nešto i profitirati. Međutim, svi ti blagdani i praznici donose im financijske glavobolje.
Uskrsna trpeza nikad nije bila skuplja, za prvosvibanjska putovanja novca nemaju, a i onaj tradicionalni roštilj mogao bi biti oskudniji ili pak izostati. Cijene su, očekivano, visoke, a razlog bizaran. Kao po nekom nepisanom pravilu, kako se približavaju veliki blagdani, tako i cijene namirnica vrtoglavo rastu, a građani nemoćno sliježu ramenima i pitaju se ima li kraja i može li itko zaustaviti ovaj harač. Uoči svakog velikog blagdana “mesari” nam prirede neugodno iznenađenje. Cijene vrtoglavo rastu. Kilogram žive vage mlade prasetine iz dana u dan sve je skuplji, a do kraja tjedna trebao bi dosegnuti vrhunac. Kažu kako bi kilogram žive vage mogao ići i do 12 KM, što bi bio apsolutni rekord.
Financijske brige
Kad pođete u obilazak bh. mesnica, možete vidjeti da su cijene mnogo veće u odnosu na prije nekih desetak dana. Tako je cijena kilograma ćevapa 21 KM, a po istoj cijeni možete kupiti i šiš-ćevape, rolane ražnjiće i pljeskavice. Za kilogram roštiljske kobasice potrebno je izdvojiti 18 KM. Juneći but sad je 25 KM po kilogramu, a juneći file 24 KM. Za kilogram ramsteka potrebno je izdvojiti 26 KM, a cijena kilograma bifteka skočila je na vrtoglavih 57 KM. Svježe teleće meso u mesnicama malo tko i smije pogledati, a oni koji se ohrabre, ostanu neugodno iznenađeni. Kilogram telećeg buta stoji 40 KM, a plećke 35 KM. Nešto su jeftiniji teleći vrat i rebra, čija je cijena od 27 do 29 KM.
– Prije godinu ili dvije za 100 KM moglo se kupiti dosta toga za obilan roštilj. Sada kupite po dva i pol kilograma ćevapa i, recimo, ražnjića i ode 100 KM. Pazite, nema u toj cijeni lepinja, salata – komentira jedan građanin. Kućanice se pitaju kako spremiti ručak, kako proslaviti blagdan s ovakvim cijenama. Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, poručuje da zbog toga što nema ograničavanja marži samo nebo može biti granica za poskupljenja. A trgovcima su blagdani idealna prilika za povećati cijene. – Uskrs je isti dan i katolicima i pravoslavcima, mnogo će više ljudi biti ovdje. Ide 1. svibnja pa Đurđevdan i bit će mnogo prostora za manipulacije. Ionako imamo slabu kontrolu cijena jer ne može ovoliki broj inspektora sve stići. Ponavljam, dokle god Vlada RS-a ne donese odluku da se moraju ograničiti marže na osnovne životne namirnice, bit će ovakvih poskupljenja o kojima ćemo pričati jedino mi iz udruga i novinari, a onaj tko treba donijeti odluku ovo i ne čuje niti vidi – kazala je Marić za Srpskainfo.