Izborni zakon trebao bi biti treća točka dnevnoga reda predstojeće sjednice Doma naroda koja će se održati u četvrtak, 24. travnja.
Predsjednik bošnjačke Stranke za BiH Semir Efendić pozvao je bošnjački politički blok da odgodi rasprave o izmjenama Izbornoga zakona na kojima inzistira hrvatska strana upravo kako bi se prestalo s praksom višedesetljetnog preglasavanja Hrvata od naroda kojemu i on pripada. Efendić je to opravdao očekivanjima da se odlukom u slučaju Slavena Kovačevića pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, koju treba objaviti Veliko vijeće, BiH pretvori u jednu izbornu jedinicu. A u projekcijama to znači da je ambicija politike iz Sarajeva da, umjesto sadašnja dva bošnjačka člana državnog vrha, Bošnjaci u doglednoj budućnosti biraju i trećeg, onoga koji dolazi iz Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Efendić sada poručuje da se o Izbornom zakonu BiH ne treba raspravljati dok ne stigne konačna presuda u slučaju “Kovačević” jer ona, po njegovim riječima, propisuje jednu izbornu jedinicu. No, jednako kao u najpoznatijoj kratkoj priči engleskoga književnika Williama Wymarka Jacobsa, u Bosni i Hercegovini posebno vrijedi pravilo “pazi zaista što želiš, možda se to i dogodi”. Naime, u toj “priči” stoje baš najbolje “dionice” apelacije Slaven Kovačević pred ESLJP-om, a što se moglo zaključiti po pitanjima koja su postavljali suci savjetniku člana bh. Predsjedništva Željka Komšića.
Ravnoteža odnosa
Izborni zakon trebao bi biti treća točka dnevnoga reda predstojeće sjednice Doma naroda koja će se održati u četvrtak, 24. travnja. Naravno, osim ako bošnjački izaslanici ne napuste sjednicu i blokiraju rad Doma naroda. Kao što su to učinili na posljednjoj sjednici. Čelnik HDZ-a BiH, koji je i dio vodstva Doma naroda Parlamenta BiH, Dragan Čović istaknuo je kako je cilj postizanje ravnoteže u izbornom zakonodavstvu, posebno u vezi s izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Čović smatra da je najvažniji korak osiguranje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, a za to je nužno izmijeniti Izborni zakon tako da onemogući preglasavanje Hrvata od Bošnjaka. Čović također naglašava kako su potrebni jasni koraci prema europskom putu BiH te smatra da je trenutačna situacija prilika za rješenja koja će osigurati stabilnost države. U njegovoj viziji Izborni zakon trebao bi biti temelj za daljnje političke dogovore, uključujući i jačanje Federacije i ravnoteže unutar institucija.
Također je istaknuo da će svi procesi koji zahtijevaju promjene biti usmjereni na jačanje prava svih naroda u BiH, čime bi se izbjegle daljnje blokade i nesuglasice unutar zemlje. Čović je uvjeren da bi razmatranje izmjena Izbornog zakona trebalo biti prioritet u cilju postizanja održivih i poštenih političkih uvjeta za sve strane u BiH. Slično razmišlja i čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, koji je ocijenio da odbijanja Izbornoga zakona predstavljaju uski nacionalni interesi, a ne stvarna zabrinutost za BiH. Istaknuo je kako je ključno da se u Sarajevu pojavi netko tko je spreman preuzeti odgovornost i raditi na vraćanju povjerenja između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Bez tog povjerenja, kako je rekao, BiH neće moći naprijed.
Cvitanović je također odbacio narativ da se kroz Izborni zakon “daje nešto Hrvatima”, naglašavajući da zakon nije usmjeren na davanje privilegija jednoj skupini, nego na osiguranje ravnopravnosti svih naroda u BiH. Podsjetio je kako je BiH zajednička domovina i da svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, moraju zajedno odgovarati na izazove poput separatizma. No, da to neće ići lako te da je bošnjački politički blok itekako jedinstven u nakani nastavka politike preglasavanja Hrvata, odnosno dobivanja dvaju članova državnog vrha, pokazuje i ponašanje izaslanika Zlatka Miletića.
Hrvat s Bošnjacima
Iako se izjašnjava kao Hrvat, on se usuglasio s bošnjačkim kolegama nasuprot Klubu Hrvata, ali i Srba u državnome Domu naroda. Kako bi se dokazao političkom Sarajevu, objavio je kako će se na predstojećoj sjednici gornjeg doma ponašati. Stav SDA je odavno poznat. Ova stranka je projekt koji je počeo Zlatko Lagumdžija s fenomenom Željka Komšića preuzela i pokušala ga “spustiti” na niže razine kako bi Hrvate svela na mjeru, kako je to u nekoliko navrata ponovio čelnik SDA Bakir Izetbegović. Za jačanje države BiH od esencijalne je važnosti da bošnjačke stranke odustanu od politike unitarizma i hegemonije, koja je dugoročno štetna za stabilnost i ravnotežu unutar zemlje.
Ako bošnjačke stranke žele pridobiti Hrvate, nužno je priznati jednakost i ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, što uključuje i osiguranje prava Hrvata da biraju svoje legitimne predstavnike. Ova politika unitarizma, koja pokušava marginalizirati politički utjecaj Hrvata, samo produbljuje međusobnu nepovjerenje i smanjuje izglede za izgradnju dugoročne političke stabilnosti. Prepoznavanje različitosti i poštovanje temeljnih načela Daytona, kao što su federalizam i ustavna jednakopravnost, ključni su za budućnost BiH kao funkcionalne i stabilne države. Na bošnjačkim strankama povijesna je odgovornost, ne samo oko popravljanja odnosa s Hrvatima nego i budućnosti BiH.