Hip_Urednik
Dom naroda parlamenta Federacije BiH u srijedu je izglasao izmjene zakona o plinovodu Južna interkonekcija čime su stvorene zakonske pretpostavke za povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske što se smatra ključnim za energetsku sigurnost BiH trenutačno potpuno ovisnoj o plinu iz Rusije.
Izmjene zakona 8. travnja već je podržao Zastupnički dom entitetskog parlamenta pa one nakon potvrde u Domu naroda mogu stupiti na snagu. Sada je preostalo da Vijeće ministara BiH dovrši postupak izrade prijedloga međudržavnog sporazuma s Hrvatskom koji bi, kako se očekuje, mogao biti potpisan do kraja mjeseca odnosno tijekom samita Inicijative triju mora (3SI) čije je održavanje najavljeno u Dubrovniku za 28. i 29. travnja.
Kada u BiH izgrade plinovod na trasi Južne interkonekcije ta će se zemlja moći povezati s plinskom mrežom u Hrvatskoj preko Zagvozda. Time će dobiti pristup i terminalu za ukapljeni plin na Krku pa je to razlogom zbog kojega posebni interes za taj projekt pokazuje SAD uz čije je posredovanje za projekt postala zadužena tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC.
“Oni imaju mogućnost zakupiti kapacitete kako na terminalu na Krku tako i drugdje”, stoji uz ostalo u obrazloženju ovakvog rješenja koje je zastupnicima dostavio entitetski ministar energetike Vedran Lakić pojašnjavajući zašto je odabran baš AAFS kao partner. Iz Lakićeva su ministarstva pojasnili kako će BH-Gas ostati zadužen za druge interkonekcije koje bi BiH povezale s Hrvatskom na sjevernim i zapadnim pravcima.
Zakon o plinovodu Južna interkonkecija usvojen je u siječnju 2025. godine uz izravno posredovanje tadašnjeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja. Predloženim su rješenjima bili nezadovoljni u HDZ-u BiH jer su ona predviđala da projekt realizira tvrtka BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu u kojoj gotovo da i nema zaposlenih Hrvata.
Nakon višemjesečnih blokada i političkih prijepora SAD su ponovo preuzele inicijativu pa je nova američka administracija predložila da se umjesto BH-Gasu projekt povjeri privatnom američkom investitoru.
Ubrzo je vlada Federacije BiH prihvatila da to bude tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC sa sjedištem u Wyomingu. Osnovana je tek 2025. godine i do sada nije radila na sličnim projektima no povezuje ju je s osobama bliskim administraciji Donalda Trumpa.
Ta je tvrtka odnosno njena istoimena podružnica sa sjedištem u Sarajevu u izmjenama zakona izrijekom navedena kao investitor koji će nakon izgradnje plinovoda dobiti koncesiju za njegovo korištenje na razdoblje od najmanje 30 godina. Osim dva ranije planirana odvojka plinovoda od Posušja ka Novom Travniku odnosno Mostaru sada je izmjenama planirana i gradnja odvojaka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te za Čapljinu kao i dodatnog pravca Kladanj – Tuzla.
