Što se točno dogodilo u utorak u 17.30 sati na području Bugojna, kao i prije mjesec u noćnim satima, za sada, nitko ne zna objasniti. Zagonetno, kratko, ali jako podrhtavanje tla, praćeno zvukom koji podsjeća na detonaciju uznemirilo je stanovnike.
Nikakva detonacija, pak, nije registrirana niti je zabilježena materijalna šteta. Zanimljivo je da su uređaji Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u utorak, u 17.28 sati zabilježili potres s epicentrom u Bugojnu, magnitude od 2,8 i s intenzitetom od tri stupnja Merkalijeve skale. Takve potrese, obično, registriraju samo instrumenti.
Međutim, kako je za „Avaz“ kazala seizmologinja Amra Krehić, potres koji su registrirali uređaji FHMZ-a u Bugojnu nije prirodni, gdje se tektonske ploče pomjeraju.
Bila je, dakle, neka vrsta potresa, ali ne prirodnog. To možemo nazvati vještačkim potresom, a što ga je prouzrokovalo nije u našoj nadležnosti. Da nije riječ o prirodnom podrhtavanju tla, može se vidjeti prema zapisima koje su registrirali naši uređaji – kazala nam je Krehić.
Ona je podsjetila na to da je seizmički najviše aktivno područje istočne i zapadne Hercegovine, dio središnje Bosne i područje oko Banje Luke. U vezi s ovom neobičnom, misterioznom pojavom jučer se oglasio načelnik Bugojna Edin Mašić, koji je zatražio pomoć nadležnih instanci. U razgovoru za „Dnevni avaz“ Mašić je kazao kako im je u vezi s podrhtavanjem tla od prije mjesec rečeno kako je moguće da se radilo o gorskom udaru, a posljednje je, opisao nam je, djelovalo poput detonacije.
Ništa vidljivo
Odmah je, rekao nam je, kontaktirao policijsku stanicu, civilnu zaštitu i sve druge službe, međutim, utvrđeno je da nisu zabilježene bilo kakve aktivnosti na deminiranju, radnje povezane s eksplozivnim napravama ili slično.
Ništa vidljivo nema. Nema prijavljene štete, nema, jednostavno, dokaza da se bilo što legalno ili nelegalno radilo, od „Binasa“ do starog kamenoloma koji se ne koristi već 30 godina. Sve su naše službe, civilna zaštita i policija provjerili – potvrdio nam je Mašić, piše Avaz.
Zbog svega su, kazao je, prema FHMZ-u uputili zahtjev za instaliranje pokretnih seizmoloških uređaja, a obavijestili su i sve druge organe s molbom da se iznađe rješenje za ovaj problem koji kod stanovnika Bugojna izaziva zabrinutost.
Ne preostaje nam ništa drugo nego da čekamo što će stručnjaci reći, jer mi smo o tom pitanju nemoćni – zaključio je Mašić.
Procjena ugroženosti
U dokumentu Procjena ugroženosti Općine Bugojno od prirodnih i drugih nesreća od 2018. godine navedeno je da se na tom području najjači potres intenziteta šest stupnjeva Merkalijeve skale dogodio 13. kolovoza 1984. godine
Statistički gledano, veći dio područja općine Bugojno je relativno mirne seizmičke aktivnosti koja ne prelazi sedam stupnjeva Merkalijeve skale.