Hip_Urednik
Po usvajanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ na današnjoj izvanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta, predsjedavajući Doma Tomislav Martinović izjavio je novinarima po završetku zasjedanja da rasprava o ovom aktu nije bila opširna ni dugotrajna, kao i da je već iz izlaganja bilo jasno da zakon ima podršku i izaslaničkih klubova naroda i pojedinačnih diskutanata odnosno njihovih političkih stranaka čiji kadrovi su ujedno i članovi Doma.
Neke od tih stranaka su se izjasnile da neće podržati zakon, prvenstveno Stranka za Bosnu i Hercegovinu, što je u konačnici pokazao i rezultat glasanja – 61 ‘za’, 1 suzdržan, tri ‘protiv’. Nama je drago što je okončan zakonodavni dio ovog posla, znači što je omogućeno da Južna plinska interkonekcija napokon na nekim drugim osnovama krene u realizaciju. Znate da je oko prethodnog zakona bilo mnogo prijepora, političkih nesuglasica; ono što je rezultat ovakvog rješenja danas, možemo reći da smo imali skoro dvotrećinsku potporu za Zakon. Očekujemo da će Federalna vlada, u pripremi ugovora sa koncesionarom to vrlo brzo okončati i da će, kako je planirano, na samitu koji treba da bude održan u Dubrovniku, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisati međusobni sporazum – kazao je Martinović.
Odgovarajući na novinarska pitanja o dilemama koje su se u parlamentarnoj raspravi pojavile u vezi s državnom imovinom u projektu, Martinović odgovara da to jeste “pitanje prethodnog pitanja“ za konačnu infrastrukturnu realizaciju cijelog ovog projekta.
Poznato je da u pogledu raspolaganja državnom imovinom imamo puno zastoja, prvenstveno ono što se odnosi na odluku visokog predstavnika o zabrani raspolaganja koja je naprosto postala zapreka našem ekonomskom razvoju, mnoge investicije čekaju, po nekim informacijama oko 21 milijarda investicija, što je ogroman novac. Naš poziv je da ovo bude riješeno jer pitanje upravljanja zemljištem, investiranja, našeg opstanka ili zapošljavanja ljudi, otvaranja novih radnih mjesta, novog investiranja i situacije u kojoj se Bosna i Hercegovina, prvenstveno Federacija BiH nalazi – nemamo puno prostora za čekanje – rekao je između ostalog Martinović.
Predsjednik Kuba Bošnjaka u Domu naroda Muamer Zukić izjavio je da ključna stavka u razrješavanju spornih pitanja vezanih za projekt Južna interkonekcija treba da bude ugovor koji će Federalna vlada potpisati sa investitorom.
Danas smo načisto u stavu da je Vlada FBiH stala iza ovoga i da će sačiniti ugovor pa ćemo od nje tražiti da zaštiti interese prije svega Bosne i Hercegovine i interese FBiH, ali i interese koji se odnose na samu realizaciju projekta – investitora i svih zainteresiranih strana.
Mi smo uzeli u obzir da su Sjedinjene Američke Države naš strateški partner i da želimo to partnerstvo podizati na još viši nivo, da želimo biti dio zapadne energetske obitelji. S pravnog aspekta, prihvaćamo da pitanje državne imovine ne može biti regulirano ovim zakonom jer to jedino može državni nivo regulirati. Očekujemo da ova trasa bude osnov da otvorimo priču o državnoj imovini, ali u korist države Bosne i Hercegovine na ovaj način na koji sam govorio ili da se napokon donese zakon na državnom nivou ili da se reaktivira Komisija za državnu imovinu koja je još 2004. ili 2005. godine osnovana sa specifičnim sastavom i načinom odlučivanja – rekao je Zukić.
Izaslanik Enes Peštek, član Stranke za BiH, čiji kadrovi nisu podržali Zakon, izjavio je novinarima da ovom legislativom ostaje mnogo neodgovorenih pitanja prvenstveno u vezi s kompanijom BH Gas.
Članovi Stranke za BiH podržali su izvorni zakon, predložen prije nekih godinu dana, jer u njemu nema dilema, ali nisu podržali sadašnje izmjene i dopune jer je ostalo dosta nedefiniranih stvari kad je riječ i o liniji gasovoda Kladanj – Tuzla te o načinu zaštite BH Gasa koji je ovim zakonom ‘istisnut’ iz realizacije projekta. Čudi nas najviše što Vlada FBiH, kod samog predlaganja izmjena i dopuna zakona nije zaštitila BH Gas na način kao što je zaštićen Elektroprenos pa je ostao u korporaciji s Elektroprivredom a verificiran je kao javno poduzeće te ostao u interesu Federacije, da ne kažem države Bosne i Hercegovine – rekao je Peštek.
Po njegovim riječima, u Stranci za BiH nema dileme o Sjedinjenim Američkim Državama kao strateškom partneru i investitoru, ali zbog detalja u Zakonu koji su izazvali dileme, članovi Stranke za BiH nisu ga mogli podržati.
