Danas (četvrtak, 24. travnja) u gradu na Neretvi počinje još jedan blagdan kulture. Naime, velikom izložbom Zbirka umjetnina Matice hrvatske s čak 102 umjetnička djela u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru u 19 sati bit će otvoreno Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dani Matice hrvatske Mostar. Riječ je o bogatoj Matičinoj zbirci koja će na taj način prvi put biti predstavljena javnosti.
Jedinstvena baštinska cjelina
– Pojedine su umjetnine nekoliko puta posuđivane od drugih institucija te izlagane na tematskim izložbama, ali ovo je prvi put da se Zbirka umjetnina Matice hrvatske predstavlja pod tim nazivom i u svom punom opsegu. Što je tako, najzaslužniji su potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić i gospodarski tajnik Matice hrvatske gospodin Ivica Nuić, koji su prepoznali ideju i uvrstili je u program Vijeća Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini te prijedlog iznijeli predsjedniku Matice hrvatske akademiku Miri Gavranu, a obavili su i konkretne korake u realizaciji cjelokupnoga projekta. Važno je istaknuti kako je pokojni akademik Josip Muselimović svojim autoritetom podržao projekt i predstavio ga predsjednici Matice hrvatske Mostar akademkinji Ljerki Ostojić s namjerom da bude dio službenog programa Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske Mostar, što je i prihvaćeno. Možemo konstatirati kako je Zbirka umjetnina Matice hrvatske činom izlaganja u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru prvi put prepoznata, opisana i predstavljena javnosti kao jedinstvena baštinska cjelina u kulturi hrvatskoga naroda – kazao je, među ostalim, o izložbi njezin kustos i ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Marin Ivanović.
Ivanović je pak u predgovoru kataloga izložbe napisao i kako je Zbirka umjetnina Matice hrvatske nastala spontano i tijekom više od jednog stoljeća formirala se bez nekog posebnog plana, na sličan način kako muzeologija definira pojam “unutarnjeg sabiranja”.
– Naime, portreti koji čine veliki dio zbirke naručivani su kada bi predsjedniku Matice istekao mandat ili za pokojne predsjednike, što znači da je njihova uloga svečarska i komemorativna, odnosno svrha tih narudžbi nije bilo stvaranje zbirke per se. Također, s obzirom na činjenicu da se u zgradi nalazi i Galerija Matice hrvatske, poneki umjetnici koji su u njoj izlagali donirali su svoja djela, što je bio čin poštivanja pojedinca prema Matici, a opet ne strogo određeni plan za formiranje zbirke. Treću skupinu umjetnina čine ona djela koja su primljena kao darovi ili otkupljena neovisno o dvama prethodno spomenutim kriterijima. Dakle, ispravno bi bilo reći da je postojao fond slika Matice hrvatske koji dosad nije bio prepoznat kao zbirka. Dosad nije postojao javni ili interni dokument koji bi umjetnine u vlasništvu Matice definirao kao zbirku, već samo standardni popisi imovine i jedan izdvojeni popis umjetnina koji je sastavio Mirko Cvjetko – dodao je Ivanović.
– Od uvida u načine sabiranja umjetnina u zbirku još je važnije klasificirati njezinu tematsku podjelu i analizirati kvalitetu. Možemo uspostaviti osnovnu podjelu na (1) službene portrete i (2) ostale umjetnine, sve nastale u razdoblju od posljednje četvrtine 19. stoljeća do prve četvrtine 21. stoljeća. Među službenim portretima nalaze se portreti predsjednika Matice hrvatske, umjetnika, znanstvenika i istaknutih pripadnika hrvatskog društva (Stjepan Radić, Ante Starčević, Ante Trumbić, Antun Gustav Matoš), a među ostalim umjetninama su pejzaži (Ljubo Babić, Zora Preradović, fra Petar Perica Vidić), mrtve prirode, vedute (Emanuel Vidović), figure i portreti (Jerolim Miše, Vladimir Becić), apstrakcije (Darija Dolanski Majdak, Zdenko Bužek, Vladimir Bašić) i predlošci za ilustracije Danteove Božanstvene komedije koju je objavila Matica hrvatska (Vatroslav Kuliš, Igor Rončević), kao i skulpture, reljefi i medalje (Rudolf Valdec, Ivan Meštrović, Stipe Sikirica, Ivan Paleka, Josip Turkalj). Ova jednostavna podjela odnosi se na činjenicu, kao što smo prethodno naveli, da službeni portreti čine brojčanu većinu u dosadašnjoj Zbirci, iako je moguće, ako se Zbirka u budućnosti bude planski popunjavala, uspostaviti i neku drugu podjelu – stoji također u predgovoru koji potpisuje Ivanović.
Do sredine lipnja
Izložbu, odnosno Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dane Matice hrvatske u Mostaru, svečano će otvoriti ovogodišnja visoka pokroviteljica, federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević. Partneri u organizaciji izložbe su Matica hrvatska, MH Mostar, Vijeće MH u BiH, Sveučilište u Mostaru i Muzej moderne umjetnosti te Federalno ministarstvo kulture i sporta. Inače, ovogodišnje Proljeće donosi 20-ak vrhunskih književnih, kazališnih, glazbenih i likovnih programa, a trajat će do sredine lipnja. Visoki pokrovitelji ove međunarodne kulturne manifestacije je Federalno ministarstvo kulture i sporta na čelu s ministricom Sanjom Vlaisavljević, a generalni sponzor HT Eronet.
čak 102 umjetnička djela
Izložba iz zbirke umjetnina Matice hrvatske otvara Mostarsko proljeće 2025.
