Potkraj samoga rata u Bosni i Hercegovini vlasti većinske bošnjačke općine u Mostaru, a djelomično i poslije “ujedinjene” administracije unutar koje su postupali mimo znanja hrvatskih dužnosnika, donijele su odluku o davanju na korištenje više od 255 objekata i nekretnina Islamskoj zajednici, piše Večernji list BiH.
Čak i unatoč tome što je riječ o krajnje prijepornim odlukama kojima se mimo zakonskog okvira, a o čemu i danas postoje prijepori, pa i zakonsko preispitivanje, administraciji kojoj je tada na čelu bio Safet Oručević nije palo na pamet dodijeliti prostor prijeratne robne kuće HIT Islamskoj zajednici za koji ona tvrdi da je navodni vakuf, odnosno vjerska zadužbina. Iako postoje dokazi da je Austro-Ugarska posve izvjesno za najmanje jedan dio financijski obeštetila, a moguće i za cijeli prostor, Islamsku zajednicu koju je inače pomogla i administrativno uspostaviti te ustrojiti.
Isti protagonisti
U dopisu koji je uime Medžlisa Islamske zajednice u Mostaru 14. rujna 2012. uputio njezin predsjednik Ramiz Jelovac među 255 objekata i nekretnina uopće se ne navodi nekretnina na kojoj se gradi Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru, iako su pojedine nekretnine na “zapadu” nelegalno dodijeljene Islamskoj zajednici jer su to učinile uistinu nemjerodavne vlasti. “Dodjeljivači” iz istočnog Mostara nisu samostalno odlučivali samo o nekretninama i objektima u tome dijelu nego su to činili i za drugi dio grada, pa je čudno što nisu “posegnuli” za prostorom bivše robne kuće HIT. No zato su se toga sjetili godinama kasnije, a posljednji pritisak stiže, zanimljivo je, od skupine koja se naziva “Mostarski krug“, iza koje se ponovno skrivaju isti protagonisti koji su godinama izazivali prijepore u Mostaru.
Upravo na njihov te poticaj Islamske zajednice u Mostaru osporava se izgradnja reprezentativnog objekta Hrvatskog narodnog kazališta u središtu Mostara. To se sustavno pokušava provesti preko bošnjačkih dužnosnika iz SDA, bilo da je riječ o gradskom pravobranitelju, ministru prostornoga uređenja ili inspektorima. Mostarskom gradonačelniku Mariju Kordiću upravo je to prekipjelo pa je odlučio reagirati. Najprije je prošle godine gradski pravobranitelj, inače Bošnjak, bez njegove suglasnosti, pokrenuo tužbu protiv Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) zbog navodnog oštećenja Grada Mostara. Kordić se suzdržao od poduzimanja bilo kakvih pravnih radnji koje bi mogle zaustaviti tužbu iz straha od narušavanja međunacionalnog povjerenja i podizanja dodatnih tenzija. Grad Mostar je 100% vlasnik zemljišta na kojem se gradi zgrada HNK. Uz to, Grad Mostar je suosnivač HNK, što znači da je riječ o gradskoj ustanovi koja gradi zgradu na vlastitom zemljištu. Gradonačelnik Kordić iznio je i detalje o pravnim odlukama koje potvrđuju zakonitost gradnje HNK. U travnju 2023. godine Tužiteljstvo HNŽ-a donijelo je odluku o neprovođenju istrage, potvrđujući da je sva dokumentacija vezana uz gradnju HNK bila pravomoćna i izdana u skladu sa zakonima i zakonskim procedurama.
Sve legalno
Isto tako, Općinski sud u Mostaru odbio je privremenu mjeru osiguranja kojom bi se obustavila gradnja, a Županijski sud u Mostaru potvrđivao je ove odluke. No, unatoč pravnim presudama, opstrukcije nisu prestale. Županijski ministar graditeljstva je, prema prijavama Mostarskog kruga, izdao nalog za inspekcijski nadzor na gradilištu HNK. Kordić je naglasio da ministar i inspektor nisu nadležni za nadzor objekata koji se grade na temelju odobrenja izdanog od Grada Mostara. Unatoč tome, inspektor je dolazio na gradilište dva puta, po nalogu ministra, i pokušao nezakonito obustaviti gradnju.
Kordić je odlučio podnijeti kaznene prijave protiv ministra Bekira Isakovića i inspektora Harisa Spahića zbog prekoračenja ovlasti, ometanja gradnje i mobbinga nad zaposlenicima na gradilištu. Gradonačelnik je najavio da će Grad Mostar u budućnosti najstrože reagirati na sve pokušaje nasilja nad gradnjom HNK, koristeći sve legitimne pravne i političke instrumente. Tvrtka Ecoplan, koja vodi nadzor na gradilištu, objavila je da je županijski inspektor proveo inspekcijski nadzor na gradilištu HNK. Očito je sve što se događa s Kazalištem dio jedne od političkih i pravnih utakmica kojima je cilj podizanje napetosti, što je bio modus operandi i kampanje za lokalne izbore, kada se pozivalo na okupljanje protiv križa i inzistiralo na “podstanarima”.
