Hip_Urednik
Prema najnovijim dostupnim podacima zaključno s 2025. godinom, struktura najvećih poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine potvrđuje već poznat obrazac tržišta rada. Javni sektor i dalje ima dominantnu ulogu, no privatne kompanije sve snažnije pokazuju otpornost i rast, piše Akta.ba.
Podaci portala Akta.ba pokazuju kako, unatoč dugogodišnjoj dominaciji javnog sektora, privatne kompanije sve više jačaju svoju poziciju i uspijevaju se nositi s izazovima tržišta.
Bingo i dalje na vrhu, ali uz blagi pad
Na vrhu liste i dalje je Bingo, koji s 8.370 zaposlenih uvjerljivo prednjači ispred ostalih poslodavaca u Federaciji BiH. Ovaj maloprodajni gigant iz Tuzle zapošljava više radnika nego dvije sljedeće kompanije zajedno.
Ipak, riječ je o blagom padu u odnosu na 2024. godinu, kada je Bingo imao 8.413 zaposlenih, što je prvi zabilježeni pad nakon niza godina kontinuiranog rasta.
Rast Konzuma i izazovi industrije
Najveći rast u privatnom sektoru bilježi Konzum, koji je broj zaposlenih povećao s 2.717 na 3.082, odnosno za 365 radnika. Ovaj rast rezultat je integracije Mercatora i Konzuma tijekom 2024. godine.
Nova Željezara Zenica, s 1.878 zaposlenih, nastavlja silazni trend u odnosu na prethodnu godinu, kada je imala oko 2.050 radnika, što potvrđuje dugotrajne poteškoće teške industrije u Federaciji BiH. Sličan trend bilježi i IGMAN d.d. Konjic, koji je s 1.503 pao na 1.361 zaposlenog.
Pad u rudarstvu, stabilizacija u energetici
U rudarskom sektoru, RMU Banovići smanjio je broj radnika s 2.608 na 2.474, nastavljajući negativan trend koji pogađa cijeli sektor.
JP Elektroprivreda BiH ostaje najveći javni poslodavac s 3.907 zaposlenih te bilježi oporavak nakon pada iz 2024. godine. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu s 3.120 zaposlenih i dalje je među najvećim zdravstvenim ustanovama, dok BH Telecom ima 2.958 zaposlenih, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu.
Promjene u zdravstvu i javnim poduzećima
Najizraženija promjena u zdravstvenom sektoru zabilježena je u Mostaru, gdje je Sveučilišna klinička bolnica Mostar smanjila broj zaposlenih s 3.226 na 2.929, što je pad od gotovo 300 radnika. Razlozi mogu uključivati odlazak zaposlenika u mirovinu, odljev kadra ili administrativna usklađivanja.
BH Pošta s 2.650 zaposlenih, UKC Tuzla s 2.496 te JP Željeznice FBiH s 2.413 zaposlenih zadržavaju stabilne pozicije, iako željeznice nastavljaju blagi, ali kontinuirani pad zaposlenosti.
Novi sektori u usponu
Sve značajniju ulogu dobivaju i novi sektori. Personify Health s 927 zaposlenih predstavlja primjer širenja međunarodnih IT i zdravstvenih platformi u Federaciji BiH, dok Teleperformance B-H s 983 zaposlenika potvrđuje da call centri i BPO industrija ostaju privlačni za mlađu radnu snagu.
Značajan rast bilježi i sektor privatne sigurnosti. Tvrtka SEC ONE, s 1.328 zaposlenih, visoko se pozicionirala na listi, što upućuje na širenje ovog sektora.
Zaključno, javni sektor, osobito zdravstvo, energetika i infrastruktura, i dalje zapošljava najveći broj radnika u Federaciji BiH. S druge strane, privatni sektor, predvođen maloprodajom, nastavlja rasti, dok industrija i rudarstvo bilježe kontinuirani pad zaposlenosti.
Vrisak.info
