Četvrtina ispitanika smatra kako su Hrvati počinili najviše zločina, a gotovo polovica ih misli da su Srbi imali najviše žrtava u ratovima vođenim na teritoriju Hrvatske i BiH.
Četvrtina ispitanika (24%) misli da su Hrvati počinili najviše zločina, a gotovo polovina misli da su Srbi imali najveći broj žrtava (47%) u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. #ratnizločini #tranzicionapravda
— Fond za humanitarno pravo (@FHPHLC) December 18, 2017
Čak 85 % ispitanika ne zna navesti niti jedan događaj za koji se sudilo (ili se još uvijek sudi) pred sudovima u Srbiji, a čak 79 % ispitanika ne zna navesti ni jedan državni organ uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.
85% ispitanika ne zna da navede ni jedan događaj za koji se sudilo (ili se još uvek sudi) pred domaćim sudom, dok 79% ne zna da navede ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji
— Fond za humanitarno pravo (@FHPHLC) December 18, 2017
Ne znaju što se dogodilo na Ovčari
64 % ispitanika ne zna što se dogodilo na Ovčari kod Vukovara 1991. godine.
64% ispitanika ne zna da navede šta se desilo na poljoprivrednom dobru Ovčara, kod Vukovara, 1991. godine #ratnizločini
— Fond za humanitarno pravo (@FHPHLC) December 18, 2017
U istraživanju koje je provedeno u Srbiji, 71 % ispitanika ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom gotovo četiri godine
71% ispitanika nema saznanja o tome da je Sarajevo bilo pod opsadom u trajanju od skoro četiri godine
— Fond za humanitarno pravo (@FHPHLC) December 18, 2017
Većina ispitanika, odnosno 94 % njih, nije čulo ni za jedan logor koji se nalazio na teritoriju Srbije u vrijeme ratova 90-ih godina.
94% ispitanika nije čulo ni za jedan logor koji se za vreme ratnih dešavanja ’90-ih godina nalazio na teritoriji Srbije
— Fond za humanitarno pravo (@FHPHLC) December 18, 2017
Smatraju da ne trebaju nadoknaditi štetu
Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.
Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.
Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije, 49 posto je protiv, a samo 18 % za.
Protive se rehabilitaciji osumnjičenih
Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.
Više od polovice – 56 posto, ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenik u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj prijedlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih je neodlučno.
Istraživanje provedeno na 1202 ispitanika
Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a statistički je obrađeno 1202 ispitanika.
U izvješću FHP-a navedeno je da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo. Od donošenja te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, stoji u izvješću Fonda.
