58
U Hrvatskoj radni tjedan u prosjeku traje 38,7 sati. Riječ je o broju radnih sati koji je sličan onome u zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije
Stanovnici Bosne i Hercegovinesu u regiji, ali i zemljama Europe odnosnoEuropske unijemeđu onima kojinajviše vremenaprovode na poslu. Više od njih rade samostanovnici Srbije. Prema podacima objavljenima uinfografici, zaposleni u Bosni i Hercegovini tjedno rade u prosjeku41,2 sata, dokradni tjedanu Srbiji traje41,3 sata. Broj radnih sati uHrvatskojznatno je manji u usporedbi s Bosnom i Hercegovinom, Turskom te Srbijom i Albanijom, pišeVečernji list BiH.
Radni tjedan u zemljama Europe
Naime, u Hrvatskoj radni tjedan u prosjeku traje38,7 sati.Riječ je o broju radnih sati koji je sličan onome u zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, gdje radni tjedan u prosjeku traje od 37 do 38 sati. Usporedbe radi, radni tjedan u Njemačkoj i Austriji traje svega 33,9 sati, Italiji 36,1 sat, Sloveniji 38 sati, Švicarskoj 36 sati. Situacija, kada je u pitanju duljina vremena provedenog na poslu u Bosni i Hercegovini, odnosno barem u Federaciji BiH, trebala bi se promijeniti stupanjem na snagu novog Zakona o radu.
Naime, osim brojnih novina, radna verzija ovog zakona predviđa da polusatna dnevna stanka bude dio osmosatnog radnog vremena, što trenutačno u većem dijelu ovog bh. entiteta nije slučaj. Dakle, u tom slučaju radnik koji počne raditi u 8 sati završavao bi s poslom u 16 sati, dok mu sada radno vrijeme traje do 16.30.
Također, jedan od razloga zbog kojih je u europskim zemljama radni tjedan značajno kraći je činjenica da se sve veći broj tvrtki odlučuje začetverodnevni radni tjedan. Najdalje u prakticiranju skraćenog radnog tjedna odmaknuli su Islanđani, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radni tjedan skraćen na četiri dana.
Tako se postiglo da je prosječno radno vrijeme na razini tjedna u ovoj državi svedeno na 36,4 sata, a što je rezultiralo kontinuiranim ubrzanjem stope ekonomskog rasta te zemlje.
Skraćenimradnim vremenompovećali su stopu zaposlenosti, odnosno doveli do toga da imaju svega 3,4 posto nezaposlenih. Istraživanja britanskog Instituta za autonomiju i islandske Udruge za održivost i demokraciju pokazala su da skraćeni radni tjedan ima velike koristi za radnike.
Rijetko u BiH
Prema podacima iz navedenog istraživanja,zdravlje zaposlenika i njihovo zadovoljstvodrastično su se povećali, dok se percipiranistres smanjio. Također, povećala se ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Na kraći radni tjedan odlučuje se sve više tvrtki u Njemačkoj, ali i drugim zemljama Europske unije. Zagovorniciskraćivanja radnoga tjednau Njemačkoj nadaju se da će to učiniti radnike sretnijima i produktivnijima u vrijeme kada je rast produktivnosti u toj zemlji spor i postoji nedostatak radne snage. Prema pristašama četverodnevnog radnog tjedna i većini onih koji su imali priliku raditi četiri dana u tjednu, to bi povećalo dobrobit radnika, učinilo bi ih produktivnijima.
U Bosni i Hercegovini tek rijetke tvrtke za sada uvode ovo načelo rada, no nije isključeno da nedostatak radne snage i sve veći problem sa zadržavanjem kvalificiranih radnika neće dovesti do toga da se ova praksa počne primjenjivati kod većeg broja poslodavaca.
www.abcportal.info
