Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina i Hrvatska danas su u Dubrovniku potpisale Sporazum o izgradnji projekta Južna plinska interkonekcija, nakon što su ga prethodno odobrili Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH.
Inicijalna verzija dokumenta izmijenjena je nakon što je službeni Bruxelles iznio svoj stav o ovom projektu i sudjelovanju američke kompanije kao izvođača radova.
Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatni pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s više odvojaka prema drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, uključujući Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, te dodatni pravac Kladanj – Tuzla. U Hrvatskoj je planiran i plinovod Split – Zagvozd.
Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizira dio projekta na svojoj teritoriji, u skladu s vlastitim zakonodavstvom. Nadležna tijela za provedbu Sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.
Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno opskrbljuje plinom iz jednog pravca.
Prema Sporazumu, svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, financiranje i izgradnju dijela plinovoda na svojoj teritoriji. Nabava radova, robe i usluga provodit će se u skladu s važećim propisima o javnoj nabavi i pravilima financiranja, uz primjenu principa transparentnosti i nediskriminacije.
Također je predviđeno da se prije početka radova zaključi poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnih kapaciteta, kao i da realizacija projekta ovisi o uspješno provedenim tržišnim testovima i ekonomskoj opravdanosti.
Sporazum obuhvaća i pitanja upravljanja, održavanja i kontrole sustava, koja će biti uređena posebnim aktima, kao i pojednostavljenje procedura za prelazak granice radnika i opreme tijekom realizacije projekta.
U slučaju eventualnih sporova, oni će se rješavati pregovorima i konzultacijama, a ukoliko to nije moguće, diplomatskim putem.
Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon što ugovorne strane razmijene obavijesti o ispunjenju unutarnjih procedura, dok svaka strana zadržava pravo da ga otkaže uz prethodnu pisanu obavijest.
Projekt Južne interkonekcije uvršten je u strateške energetske planove obje države, kao i u dokumente Europske unije, s ciljem jačanja regionalne povezanosti i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, piše N1.
(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija/Unsplash)
The post Objavljen dokument: Što točno piše u sporazumu BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji? first appeared on Jabuka.tv.
