Hip_Urednik
Mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj te potpredsjednik BK BiH, izdao je snažno upozorenje na opasnost “duhovnih vođa” koji vrebaju s društvenih mreža. Gostujući u emisiji Susret Radiopostaje Mir Međugorje, biskup Palić je naglasio potrebu za iznimnim oprezom prema pojedincima koji, s malo znanja, ali mnogo samopouzdanja, preuzimaju ulogu duhovnih savjetnika u ime vjere.
Biskup je objasnio da pravi duhovni vođa – bilo svećenik, redovnik, redovnica ili laik duboke vjere – nikada ne stavlja sebe u središte, već uvijek Boga. Njegova je zadaća pomoći drugima da prepoznaju Božje djelovanje u svom životu i žive slobodu Božje djece, a ne stvarati ovisnost. Upozorio je na devijacije u području duhovnog vodstva, osobito u današnjem medijskom okruženju, ističući da duhovno vodstvo nije stvar osobnog dojma ili popularnosti, već je povezano s odgovornošću, iskustvom i ukorijenjenošću u životu Crkve. Pravog duhovnog vođu, dodao je, trebaju resiti poniznost, vjernost Crkvi i njezinu nauku, sposobnost slušanja, diskrecija i strpljivost, jer duhovni rast zahtijeva vrijeme.
Osvrćući se na nedavno završeni Susret hrvatske katoličke mladeži u Požeškoj biskupiji, biskup Palić je čestitao organizatorima, ističući gostoljubivost i otvorenost slavonskog srca. Naglasio je važnost takvih susreta u kojima mladi pronalaze smisao, zajedništvo i živu vjeru, jačajući svoj vjernički i nacionalni identitet te bivajući ohrabreni da budu svjedoci Evanđelja u svakodnevnom životu.
Govoreći o duhovnim zvanjima, biskup je podsjetio na koncept “četiri blizine” koje svaki pastir treba njegovati – blizinu s Bogom, s biskupom, unutar prezbiterija i s narodom. Pozvao je vjernike na molitvu za duhovna zvanja, ističući da Bog poziva ne da bi nešto oduzeo, već da bi dao život u punini. Ohrabrio je mlade da ne odgađaju odluke o duhovnom zvanju ili braku, naglašavajući da se Božji glas ne čuje u buci, već u tišini srca, što zahtijeva prostore šutnje i samoće.
Biskup Palić je objasnio i službe čitača i akolita, za koje je Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine pokrenula formaciju. Kroz prvu formaciju prošla su 34 kandidata, 15 za čitače i 19 za akolite. Objasnio je da čitači naviještaju Božju riječ, dok akoliti pripremaju oltar i mogu dijeliti pričest. Istaknuo je da to nije nova ideja, već povratak bogatoj tradiciji Crkve, prilagođenoj današnjem vremenu, s ciljem poticanja aktivnog sudjelovanja laika u liturgiji. Posebno je naglasio ulogu akolita u nošenju euharistije bolesnicima i starijima, videći u tome put za buđenje svijesti o suodgovornosti i zajedništvu unutar Crkve.
U emisiji su spomenuti i drugi svibanjski blagdani i obljetnice. Govoreći o Majčinom danu, biskup je istaknuo potrebu za majkama koje ljube, prenose vjeru, otvorene su životu i spremne služiti, pozivajući na molitvu za dobro majčinstvo.
Osvrnuo se i na obilježavanje Blajburške tragedije, opisujući je kao jedan od najtragičnijih trenutaka hrvatske povijesti, ranu koja još uvijek traži istinu, pravdu i dostojanstveno sjećanje. Crkva, naglasio je, poziva na molitvu za sve stradale i na odgovoran odnos prema povijesti, bez mržnje i novih ideoloških podjela. Objasnio je da austrijske vlasti nisu zabranile sjećanje na žrtve, već su ograničile način komemoracije na Blajburškom polju zbog niza zlouporaba u političke svrhe i pojave neprimjerene simbolike. Komemoracija se sada održava u župnoj crkvi u Bleiburgu, oslobođena ideološke instrumentalizacije i u skladu sa zakonima zemlje.
Zaključujući razgovor, biskup Palić je ponovio poruku o važnosti ostajanja vezanim uz Boga bez straha, jer Bog nikada ništa ne oduzima, već daje. Pozvao je vjernike da budu ljudi molitve, nade i međusobne potpore, kako bi gradili živu Crkvu koja je zajednica koja živi od susreta s Bogom i jednih s drugima.
