Na ovom hrvatskom otočiću žive samo tri stanovnika, a do njega možete i doplivati

Na samo nekoliko minuta od Preka nalazi se Galevac, maleni otočić sa samostanom iz 15. stoljeća, tri stanovnika i ugođajem kakav se rijetko susreće na Jadranu.

Do ovog neobičnog mjesta najlakše se stiže iz Zadra. Trajekt Jadrolinije do Preka vozi oko trideset minuta, a potom se do Galevca, koji lokalno stanovništvo naziva Školjić, može doći brodićem, pa čak i plivajući.

Mali otok velikog ugođaja

Zadar je jedan od najljepših i najstarijih gradova na jadranskoj obali, ali u ovoj priči on je tek polazišna točka prema otoku Ugljanu i naselju Preko.

Upravo preko puta Preka smjestio se Galevac, otočić dug približno 300 metara i širok oko 200 metara. Njegov lokalni naziv Školjić dolazi od dalmatinske riječi školj, starog naziva za mali otok ili hrid. Umanjenica “Školjić” doslovno znači mali otočić.

Iako je površinom malen, Galevac privlači veliku pozornost zbog samostana koji se nalazi gotovo u njegovu središtu.

Samostan iz 15. stoljeća

Prema povijesnim podacima, na otoku je najprije sagrađena crkvica, a tek kasnije samostan. Sve je započelo uz crkvicu sv. Pavla, koja je sigurno postojala već 1410. godine. Prvi redovnik, fra Vid, započeo je gradnju samostana uz samu crkvu.

Samostan je okružen gustim borovima, čempresima i mediteranskim raslinjem, zbog čega cijeli otok iz daljine izgleda poput zelenog prstena iz kojeg izrasta kameni kompleks.

S obzirom na malu površinu otoka, samostan dominira gotovo cijelim prostorom i predstavlja njegov glavni arhitektonski i vizualni identitet.

Mjesto tišine i mira

Kompleks nije velik u usporedbi s poznatim europskim samostanima, ali je za tako mali otočić iznenađujuće razveden. Čine ga crkva sv. Pavla Pustinjaka, samostanska krila, unutarnje dvorište odnosno klaustar, gospodarski prostori i manji vrtovi.

U njegovu izgledu prepoznaje se spoj kasnogotičkih i renesansnih elemenata, karakterističnih za dalmatinsku obalu pod snažnim venecijanskim utjecajem.

Crkva je izvana jednostavna i skromna, u skladu s franjevačkom tradicijom. Ima kameno pročelje bez raskošnih dekoracija, zvonik i uske otvore koji više naglašavaju mir i zatvorenost nego reprezentativnost.

Otok na kojem se može i prenoćiti

Poseban dojam Galevac ostavlja upravo zbog odnosa prostora, prirode i arhitekture. Ne impresionira veličinom, nego atmosferom.

Kada se promatra iz Preka ili s mora, izgleda poput izolirane kamene utvrde uronjene u zelenilo. Iznutra više podsjeća na tihi mediteranski vrt i mjesto mira nego na strogu instituciju.

Zanimljivo je i da se u samostanu može prenoćiti, što ovom otočiću daje dodatnu privlačnost za sve koji traže drukčije iskustvo Jadrana.

Dio bogate otočne baštine

Hrvatska obala prepuna je malih otočića na kojima su kroz stoljeća građeni samostani i crkve. Redovnici su ondje tražili osamu, mir i život blizu mora i pomorskih putova.

Među poznatijim primjerima su franjevački samostan Košljun kraj Krka, samostan sv. Marije na otočiću usred Velikog jezera na Mljetu, franjevački samostan Visovac na otočiću unutar Nacionalnog parka Krka te samostan Badija na otoku Badiji.

Iako su takvi otočići često vrlo mali, stoljećima su bili važna središta duhovnosti, pismenosti i očuvanja lokalne kulture. Galevac je jedan od takvih primjera, malen prostor s velikom pričom, piše Putni kofer.

(www.jabuka.tv | Foto: Turistička zajednica Preko)

The post Na ovom hrvatskom otočiću žive samo tri stanovnika, a do njega možete i doplivati first appeared on Jabuka.tv.