U BiH rastu anksioznost, iscrpljenost i psihosomatske tegobe, posebno kod mladih

Mentalno zdravlje sve je veći izazov u Bosni i Hercegovini, a stručnjaci upozoravaju na rast anksioznosti, iscrpljenosti i psihosomatskih tegoba, osobito kod djece i mladih.

Više od milijardu ljudi u svijetu živi s nekim oblikom mentalnih poteškoća, dok se u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije s problemima mentalnog zdravlja suočava više od 150 milijuna ljudi.

Posebno zabrinjava rast teškoća kod djece i mladih, a stručnjaci upozoravaju da se značajan dio mentalnih poremećaja razvija već prije 14. godine.

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, predsjednica Programskog odbora znanstveno-stručnog skupa “IX. Sarajevski dani psihologije” Amela Dautbegović ocijenila je kako je mentalno zdravlje i u domaćem kontekstu ozbiljan izazov suvremenog načina života, dodatno opterećenog neizvjesnošću, traumama i digitalnim pritiscima.

Sve više se govori o mentalnom zdravlju

Dautbegović je istaknula kako je stanje u Bosni i Hercegovini slično onome u regiji i svijetu te da će suvremeni čovjek imati sve više izazova kada je riječ o psihološkom funkcioniranju.

I u Bosni i Hercegovini, kao i svugdje u regiji pa i u svijetu, to je zapravo nešto što je izazov suvremenog čovjeka i njegova načina života. Rekla bih da ćemo imati sve više izazova i nekih faktora rizika kad je u pitanju psihološko funkcioniranje čovjeka”, kazala je Dautbegović za N1.

Kao razloge navela je ubrzan stil života i tehnološki napredak, koji dovode do kognitivnog i emocionalnog preopterećenja.

Svi mi u našoj svakodnevici zaista se teško suočavamo s jednom preopterećenošću, poteškoćama, a negdje smo možda i prepušteni sami sebi, rekla je.

Dodala je kako se u posljednje vrijeme u domaćem kontekstu sve više govori o mentalnom zdravlju, što tumači i kao znak da ljudi u obrazovnom i radnom okruženju imaju potrebu rješavati poteškoće, educirati se i informirati kako bi zaštitili vlastito mentalno zdravlje.

Visoke razine anksioznosti i depresivnih simptoma kod djece

Posebno se osvrnula na djecu i mlade, navodeći kako i domaća istraživanja već godinama bilježe zabrinjavajuće pokazatelje.

Naše Ministarstvo obrazovanja već godinama realizira istraživanja u kojima prati psihofizičko zdravlje djece i adolescenata. I kod nas su visoke razine anksioznosti, depresivnih simptoma i psihosomatskih simptoma, što ukazuje da je danas odrastanje popraćeno tim nekim neugodnim emocionalnim stanjima, kazala je Dautbegović.

Istaknula je kako to ne znači automatski postavljanje kliničkih dijagnoza, ali ukazuje na povišenu anksioznost i depresivnu simptomatologiju koja može biti povezana s načinom života i širim društvenim kontekstom.

Traume, nesigurnost i digitalni pritisci

Govoreći o uzrocima takvih stanja, Dautbegović je ukazala i na specifičnost bosanskohercegovačkog društva, u kojem su traume i nesigurnosti duboko prisutne te se prenose i na nove generacije.

Nekad nismo ni svjesni nekih svojih strahova, a upravo transgeneracijski se prenesu i strahovi i neki obrasci ponašanja na nove generacije. Roditelj koji nije prevladao i proradio neke svoje poteškoće sigurno će kao uzor i kroz način odgajanja svoga djeteta tome doprinijeti, rekla je.

Dodala je kako je domaći kontekst obilježen stalnim osjećajem nesigurnosti i neizvjesnosti.

Više smo usmjereni na neko preživljavanje nego na značajan progres, slobodu i kreativnost. Uvijek smo na oprezu zbog svega onoga što se proteklih desetljeća događalo u ovom kontekstu i ljudi nose sa sobom traume i opterećenja, istaknula je.

Na pitanje koliko su društvene mreže promijenile mentalno stanje djece i mladih, Dautbegović je pojasnila kako digitalno okruženje ne djeluje samo kroz sadržaj, nego i kroz količinu informacija kojima su djeca i odrasli svakodnevno izloženi.

Kada ste kognitivno preopterećeni, u jednom danu pogledate mnogo sadržaja, mnogo različitih priča u kojima bi se očekivalo da suosjećate i emocionalno reagirate. Ali kada ste preopterećeni, mozak se negdje zaštiti i može izgledati kao da ste postali apatični i manje empatični, kazala je.

Prema njezinim riječima, takva preopterećenost može ostaviti ozbiljne posljedice na međuljudske odnose.

Šteta je ta što negdje dehumanizira odnose, način na koji ljudi reagiraju. Ljudi su sve više okrenuti sebi i manje su tu jedni za druge, manje je kontakta uživo, upozorila je.

Krajišnik za Jabuka.tv: Školi treba reforma, sreća više ne stanuje ni kod djece ni kod nastavnika

Granice bez zabrana i sankcija

Govoreći o roditeljskim dilemama, posebno o situacijama kada je dijete stalno na telefonu, Dautbegović je kazala kako je važno od početka postavljati strukturu, pravila i granice, ali ne kroz isključive zabrane i kazne.

Važno je da se prvo educiraju roditelji, a onda poslije toga i djeca kako i na koji način upotrebljavati uređaje. Mi to ne možemo ignorirati. Ne možemo djeci ni oduzeti tehnologiju. Ono što možemo jest vidjeti kako se prilagođavati tim izazovima i kako odgajati djecu, kako postavljati pravila i granice, a ne sankcije, rekla je.

Upozorila je kako oduzimanje mobitela bez dubljeg razumijevanja problema najčešće proizvodi samo formalnu disciplinu jer će djeca pronaći način da ponovno dođu do uređaja.

Burnout, umor i signal da treba zastati

Dautbegović smatra kako se stvari u području psihološke struke ipak pomiču nabolje u odnosu na razdoblje od prije 20 godina, kada je i sama počela raditi.

Stvari se mijenjaju i mnogo su bolje nego prije 20 godina. Važno je da se ljudi ipak više ne plaše toliko stigme i da su spremniji potražiti stručnu podršku i pomoć, kazala je.

Ipak, naglasila je kako dostupnost stručne podrške nije jednaka za sve, posebno u manjim gradovima i ruralnim sredinama, te da je potrebno strateški djelovati kako bi takva pomoć postala dostupnija širem krugu ljudi.

Govoreći o tome kako razlikovati svakodnevni umor od ozbiljnijeg psihičkog opterećenja, Dautbegović je rekla kako ljudi često normaliziraju stres i iscrpljenost kao nešto što je sastavni dio života.

Ono što mi radimo zapravo jest da često normaliziramo taj stres i taj umor i da smo već to prihvatili kao nešto što je sastavni dio života naše svakodnevice, navela je.

Prema njezinim riječima, prvi signali često se prepoznaju kroz stalni umor, pad motivacije, nezainteresiranost i fiziološke simptome, odnosno psihosomatske pokazatelje da je osoba pod pritiskom.

Ljudi koji su vrlo entuzijastični suočavaju se s padom motivacije, nezainteresiranošću, stalnim umorom. Osjetite čak i neke fiziološke simptome koji nam ukazuju da je važno možda da neke stvari mijenjate, reducirate, pojasnila je.

Traženje pomoći nije sramota

Na pitanje kako tražiti pomoć bez osjećaja srama, Dautbegović je naglasila kako je upravo odgovornost i zrelost ono što bi trebalo voditi ljude prema stručnjacima.

Karakteristika jedne odgovorne, zrele, emancipirane osobe je da potraži stručnu podršku i pomoć, da se na vrijeme pobrine jer je to korisno za nju, ali i za njezino okruženje, rekla je.

Ocijenila je kako promocija psihologije i javni razgovori o mentalnom zdravlju doprinose smanjivanju stigme, ali da je i dalje potrebno raditi na tome da stručna podrška postane dostupna svima.

Dautbegović je najavila kako će u petak i subotu, 15. i 16. svibnja, biti održan deveti znanstveno-stručni skup “Sarajevski dani psihologije”, koji organizira Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u suradnji s Centrom za psihološka istraživanja, edukaciju i savjetovanje.

Kako je navela, skup će okupiti stručnjake i znanstvenike iz Bosne i Hercegovine, regije i šire međunarodne zajednice, a u fokusu će biti digitalna tehnologija, umjetna inteligencija u obrazovnom i radnom kontekstu, krizne situacije i psihosocijalna podrška, trauma, odrastanje i novi oblici nasilja.

Ovogodišnje izdanje imat će više od 30 različitih aktivnosti, među kojima su simpoziji, okrugli stolovi, radionice, usmena izlaganja i promocije knjiga, uz sudjelovanje oko 150 autora i koautora.