Rast cijene kerozina pritišće avioprijevoznike: Što će biti s letovima iz Mostara?

Mostarski aerodrom bilježi rast broja putnika, ali se zbog viših troškova avioprijevoznika već vode pregovori o subvencijama i mogućem povećanju cijena karata.

Promet na četiri međunarodne zračne luke u Bosni i Hercegovini nastavio je rasti i ove godine.

Prema službenim podacima iz ožujka, zračne luke u BiH opslužile su 206.567 putnika, obavile 1.966 operacija, transportirale 236 tona tereta te 22 tone pošte.

Podaci Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH pokazuju kako Međunarodna zračna luka Sarajevo drži oko 66 posto ukupnog putničkog prometa u BiH. Slijedi Međunarodna zračna luka Tuzla s 35.616 putnika, zatim Međunarodna zračna luka Banja Luka s 32.284 putnika, dok je Međunarodna zračna luka Mostar četvrta s 2.409 putnika.

Aviokompanije traže reviziju ugovora

Direktor Mostarskog aerodroma Marko Đuzel kazao je za Fenu kako rast cijene kerozina zasad nije izravno pogodio poslovanje mostarske zračne luke.

Ipak, aviokompanije su već zatražile reviziju postojećih ugovora.

Prema njegovim riječima, prijevoznici traže dodatne subvencije i povećanje cijena karata kako bi ublažili rast operativnih troškova.

Vidjet ćemo koliko toga možemo ispuniti. Ako tim zahtjevima ne mognemo izaći u susret, onda definitivno u neko skorije vrijeme, ne samo u Mostaru, nego i drugdje, što se već i vidi, počet će rezanja. Zasad mi to održavamo, a vidjet ćemo dokada, pojasnio je Đuzel.

Dodao je kako je Eurowings “nešto sitno” podigao cijenu karata, dok Vlada Republike Hrvatske subvencionira letove za Zagreb.

Problematični su malo letovi za Beograd, gdje se daje razlika gubitka, odnosno subvencija u smislu troškova prema aviokompaniji. Tu trenutno imamo pregovore, da vidimo u kojem smjeru će to ići, kazao je Đuzel za Fenu.

Mostarski aerodrom bilježi rast putnika

Mostarski aerodrom u prva četiri mjeseca ove godine zabilježio je rast broja putnika od 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.

U travnju je rast bio još izraženiji i iznosio je čak 100 posto.

Unatoč rastu putnika, poslovanje zračne luke i prijevoznika sve je više pod utjecajem globalnih kretanja na tržištu goriva.

Zbog energetske neizvjesnosti, aviokompanije u Aziji i Europi već smanjuju broj letova i pokušavaju ograničiti potrošnju goriva. Američki prijevoznici zasad su nešto zaštićeniji zbog domaćih energetskih kapaciteta.

Energetski stručnjaci upozoravaju kako nijedno tržište nije imuno na poremećaje izazvane krizom na Bliskom istoku i mogućim ograničenjima prolaza kroz Hormuški tjesnac.

Mlazno gorivo čini veliki dio troškova

Reuters je prošlog mjeseca izvijestio kako mnoge azijske aviokompanije skraćuju redove letenja i lete s dodatnim gorivom, što je praksa poznata kao “tankiranje”, jer zalihe postaju ograničene.

Mlazno gorivo je najviše pogođeno od svih rafiniranih goriva jer se proizvodi u najmanjim količinama, rekao je za Forbes Patrick De Haan, voditelj analize tržišta nafte u GasBuddyju.

Dodao je kako se samo oko 10 posto barela nafte koristi za proizvodnju mlaznog goriva.

Mlazno gorivo obično čini i do četvrtine operativnih troškova aviokompanija. Sredinom travnja na američkom burzovnom Argus Jet Fuel indeksu koštalo je 4,24 dolara po galonu, što je porast od 70 posto otkako su SAD i Izrael prije šest tjedana pokrenuli zračne napade na Iran.

Sve navedeno pokazuje kako prijevoznici pokušavaju pronaći ravnotežu između održavanja mreže letova i financijske održivosti.

Mostar ostaje povezan s više europskih destinacija

Đuzel je naveo kako Mostarski aerodrom ostaje na tržištima Zagreba, Beograda, Düsseldorfa, Stuttgarta te talijanskih gradova Barija, Palerma, Rima i Bergama.

Ovaj tjedan u Mostaru je službeno počela i modernizacija aerodroma. U sklopu projekta bit će izgrađen novi dolazni terminal, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna KM.

Kada je riječ o strukturi tržišta, zračni promet četiriju bh. zračnih luka fokusiran je na međunarodne letove, gotovo bez domaćeg prometa. Dominantno je riječ o putničkom prometu, uz određeni cargo segment, prenosi Forbes.