Ovaj otok je 1.000 puta radioaktivniji od Černobila: Znanstvenici otkrili zastrašujuće mutacije

Razina radijacije na pojedinim otocima u Tihom oceanu i danas je drastično viša nego u neposrednoj blizini nuklearnih katastrofa u Černobilu i Fukushimi, otkrila je studija znanstvenika sa Sveučilišta Columbia objavljena u časopisu PNAS.

Istraživači su na 11 otoka atola Bikini i Enewetak izmjerili znatne koncentracije radioaktivnih izotopa americija-241, cezija-137 te plutonija-238, 239 i 240.

Izmjerene razine pozadinskoga gama-zračenja na četirima atolima Maršalovih Otoka kreću se između 10 i čak 1.000 puta više nego u okolici černobilske nuklearne elektrane.

Znanstveni tim mjerio je kontaminaciju kao posljedicu ukupno 67 američkih nuklearnih pokusa provedenih od 1946. do 1958. godine.

Iako tih 67 eksplozija čini samo šest posto od ukupnoga broja nuklearnih pokusa koje je SAD izveo, u njima je oslobođena energija veća od polovice snage svih američkih pokusa zajedno.

Samo je vodikova bomba “Castle Bravo” 1954. godine na Bikiniju bila 1.000 puta snažnija od bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki.

Američke vlasti iselile su stanovništvo prije testiranja, no dio ljudi vratio se. Rongelap i Utirik primili su goleme količine radioaktivnih padalina nakon projekta Bravo, a povratnici na Bikini krajem 1970-ih ponovno su evakuirani nakon što je utvrđeno da su akumulirali opasne razine radioaktivnosti.

Unatoč temeljitoj dekontaminaciji Enewetaka do 1980. godine, na tom atolu danas žive 664 osobe, dok na Rongelapu boravi 79 stanovnika.

Znanstvenici sa Stanforda nedavno su utvrdili da podmorje Bikinija buja životom zbog izostanka ljudskih aktivnosti, no istraživanje Columbije upozorava na anomalije poput mutiranih morskih pasa bez druge leđne peraje.

Glavni problem za budućnost naseljenih atola ostaje radioaktivni sediment s morskoga dna. Valovi ga periodički nanose na plaže, a procjene pokazuju da će porast razine mora uslijed klimatskih promjena dodatno pojačati zagađenje kopna preostalom radijacijom.