Hip_Urednik
Šef Delegacije Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH), veleposlanik Luigi Soreca, oštro je kritizirao relativiziranje značaja sredstava iz Plana rasta EU i zanemarivanje širih razvojnih koristi koje bi reforme i europska integracija donijele građanima i gospodarstvu BiH. Upozorio je da je krajnje vrijeme za donošenje odluka i iskorištavanje dostupne europske podrške, ističući da BiH riskira gubitak 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, pored već izgubljenih 108 milijuna eura, zbog institucionalnog nečinjenja.
U kolumni objavljenoj na društvenoj mreži X, Soreca je narative u BiH usporedio s Ezopovom basnom o lisici i grožđu, sugerirajući da se propuštene prilike pokušavaju opravdati argumentom “kiselog grožđa”. Posebno je kritizirao tvrdnje da su sredstva iz Plana rasta “nebitna” jer su to “samo krediti”, a ne bespovratna sredstva, nazivajući ih “izuzetno obmanjujućima”.
Podsjetio je da je Bosni i Hercegovini u okviru Plana rasta namijenjeno ukupno 976,6 milijuna eura u zamjenu za provođenje 113 jasno definiranih reformskih koraka. Od tog iznosa, značajnih 280,3 milijuna eura, odnosno 548,21 milijun KM, predstavljaju bespovratna sredstva. Istaknuo je da ovaj iznos bespovratnih sredstava premašuje više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna BiH, koji iznosi 1,58 milijardi KM. Soreca je naglasio da je BiH u ovoj fazi jedini partner sa zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast.
Govoreći o kreditnom dijelu paketa, veleposlanik je istaknuo da se radi o izuzetno povoljnim uvjetima financiranja, znatno povoljnijim od uvjeta bilo kojeg drugog partnera. Riječ je o kreditima s rokom dospijeća do 40 godina i grace periodom koji omogućava da otplata glavnice ne počne prije 2034. godine, uz kamatne stope koje su znatno niže od tržišnih.
Soreca je naglasio da cilj Plana rasta nije samo financijska podrška. Koraci navedeni u Reformskoj agendi osmišljeni su za pokretanje ekonomske transformacije zemlje i ubrzanje integracije u Jedinstveno europsko tržište. Napomenuo je da BiH posjeduje veliki neiskorišteni ekonomski potencijal, a Plan rasta nudi instrumente za održiv rast, prosperitet i dugoročnu stabilnost.
Osim sredstava iz Plana rasta, EU pruža i druge oblike podrške. Spomenuo je 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru važećeg IPA okvira za period 2025. do 2027. godine, koji čeka finalnu ratifikaciju. Također, EU nastavlja pružati ciljanu grantovsku podršku kroz druge mehanizme, poput 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU za pomoć oporavku nakon razornih poplava 2024. godine. Ukupno gledano, Europska unija je od 2020. godine mobilizirala 2,4 milijarde eura investicija za BiH, uz podršku od 820 milijuna eura grantova EU i bilateralnih donatora, čime je daleko najveći pružatelj podrške zemlji.
Soreca je upozorio da, za razliku od lisice iz Ezopove basne, domaće vlasti imaju priliku iskoristiti dostupne mehanizme podrške, ali da EU, unatoč fleksibilnosti, djeluje u skladu sa strogim pravilima i rokovima. Kao ključne testove spremnosti BiH za dublju integraciju u europsko tržište izdvojio je pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi značajno smanjilo troškove prekograničnih transfera novca, te usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH u skladu s europskim standardima, kao i imenovanje glavnog pregovarača za pristupne pregovore.
Pozvao je domaće vlasti da bez odgađanja finaliziraju Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu kao pravni osnov za isplatu sredstava iz Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende prošle godine, BiH ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura, a spomenuti sporazumi su standardni administrativni dokumenti. Na kraju, Soreca je poručio da ne postoji opravdanje za daljnja odgađanja potrebnih koraka, upozoravajući da pokušaji relativiziranja propuštenih prilika ne mogu opravdati “žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine”.
