Hip_Urednik
Stariji znaju kako riječ “stoka” gotovo nije postojala na ovim područjima. Domaće životinje se u Hercegovini oduvijek nazivalo “blagom”, riječju u kojoj stane sva sigurnost koja je za jednu obitelj bila u ovci, kozi, kravi ili konju kojeg su imali.
I gotovo svaka kuća je imala svoje blago. Danas, kada mnogi umjesto sela biraju život u gradu, a i oni koji žive na selu sve češće žive gradskim život štale su sve praznije.
Koliko “blaga” ima HNŽ?
Prema podacima općinskih službi za poljoprivredu s područja HNŽ-a za 2025. godinu, u županiji je evidentirano ukupno 8.451 grlo goveda. U taj broj ulazi 5.690 muznih grla, 982 junice, 1.485 grla u sustavu krava-tele te 294 grla tova junadi.
Kada je riječ o sitnoj stoci, najzastupljenije su ovce, kojih je evidentirano 48.230, dok je koza 21.000.
Na području Hercegovačko-neretvanske županije u 2025. godini proizvedeno je ukupno 14,4 milijuna litara mlijeka. Najveći udio odnosi se na kravlje mlijeko, kojeg je proizvedeno 11.278.100 litara, dok je ovčjeg mlijeka proizvedeno 2.115.150 litara, a kozjeg 1.017.485 litara.
Najveći pad u svinjogojstvu
Iz Veterinarskog zavoda HNŽ-a za Bljesak.info navode kako su posljednjih godina u stočarskoj proizvodnji vidljive promjene u strukturi i obujmu tradicionalnog stočarstva. Posebno ističu smanjenje pojedinih grana proizvodnje, ponajviše svinjogojstva.
Prema dostavljenim podacima, u HNŽ-u je evidentirano 1.485 rasplodnih krmača i 294 grla tovnih svinja.
Evidentirana su i 982 grla konja.
U službenim podacima zasebno je navedena i peradarska proizvodnja, s ukupno 79.170 pilenki. Od toga se 71.450 odnosi na pilenke teške linije, 6.720 na pilenke lake linije, dok je evidentirano i 1.000 osamnaestotjednih pilenki.
Podaci o brojnom stanju stoke u HNŽ-u za 2025. godinu preuzeti su iz Zelenog izvješća, a sastavljeni su na temelju informacija koje su dostavile općinske službe za poljoprivredu s područja županije.
Kupuje li se “blago” još uvijek?
Nekada se “blago” kupovalo na pijacama i stočnim sajmovima, uz dogovor, rukovanje i riječ koja je vrijedila više nego današnji ugovor. No, takvih mjesta u Hercegovini gotovo da i nema, a poneki sličan događaj može se pronaći uglavnom još u dijelovima istočne Hercegovine.
Kao i mnogo toga drugog, i kupnja stoke danas se dobrim dijelom preselila na internet. No pregled internetskih oglasa pokazuje kako je riječ o vrlo skromnom tržištu, s iznimno malim brojem oglasa za prodaju i gotovo bez oglasa u kojima se traži kupnja stoke.
Najmanje oglasa je objavljeno na području Zapadnohercegovačke županije, nešto više u Hercegovačko-neretvanskoj, dok se daleko najživlje tržište stoke i dalje veže uz Hercegbosansku županiju, posebno područja Tomislavgrada, Livna i Šujice.
Cijene junica idu do 9.000 KM
Za razliku od ŽZH-a i HNŽ-a, gdje je ponuda vrlo skromna i svodi se tek na nekoliko oglasa, u HBŽ-u dominiraju kvalitetne junice, steone junice i krave namijenjene daljnjem uzgoju i proizvodnji.
Zbog toga su cijene goveda najviše upravo u HBŽ-u. Tako se, primjerice, krava nakon drugog teljenja, za koju se navodi kako daje 40 litara mlijeka, prodaje po cijeni od 7.800 KM.
Junice se na ovom području teško mogu pronaći za manje od 6.000 KM. Dio njih doseže cijenu od oko 7.500 KM, dok je za junice “iznimne genetike” potrebno izdvojiti i do 9.000 KM.
Nešto jeftinija, ali i daleko skromnija ponuda bilježi se u HNŽ-u, gdje je steonu kravu moguće kupiti za iznos od 4.000 do 5.000 KM.
Na području ŽZH-a jedva se može pronaći tek oglas ili dva u pojedinim mjestima, a cijene se također kreću oko 5.000 KM za steonu kravu.
www.abcportal.info
The post Koliko vrijedi “blago” u Hercegovini i kupuje li itko kravu? first appeared on ABCportal.
