Hip_Urednik
Statistički podaci entitetskih zavoda za statistiku u Bosni i Hercegovini već godinama jasno pokazuju velike razlike u bračnoj stabilnosti među regijama.
Dok moderni način života, ekonomski pritisci i promjene društvenih vrijednosti uzimaju sve veći danak u urbanim sredinama, pojedini dijelovi Hercegovine i dalje uspijevaju sačuvati tradicionalnu sliku obitelji i braka.
Veliki gradovi predvode po broju razvoda
Najveći broj razvoda očekivano bilježe najveći administrativni i gospodarski centri u zemlji. U Republici Srpskoj prednjači Banja Luka s više od 200 razvoda godišnje, dok je u Federaciji BiH na vrhu Tuzla s više od 100 razvoda godišnje.
Visoke brojke bilježe i Bijeljina, Prijedor, Cazin te Sarajevo, koje zbog velikog broja stanovnika i sklopljenih brakova ipak ima nešto blaži ukupni omjer razvoda.
Na jugu zemlje regionalni lider po broju razvoda je Mostar. U gradu na Neretvi godišnje se evidentira oko 70 razvoda na manje od 500 sklopljenih brakova, što znači da približno svaki sedmi brak završi razvodom.
Sociolozi upozoravaju i na povećan trend razvoda u Unsko-sanskoj i Srednjobosanskoj županiji, gdje broj razvedenih parova raste brže od prosjeka.
Zapadna Hercegovina potpuno odudara od ostatka zemlje
Potpuno drugačiju sliku pokazuje Zapadnohercegovačka županija, koja već godinama slovi za statistički najstabilniju regiju kada je riječ o brakovima.
Gradovi poput Ljubuškog i Širokog Brijega gotovo redovito bilježe tek jedan razvod na više od 100 ili čak 130 sklopljenih brakova tijekom godine. Udio razvoda u ovim sredinama iznosi svega oko 1,3 posto, što je jedna od najnižih stopa ne samo u BiH nego i u Europi.
Sličan trend bilježe i druge hercegovačke sredine poput Čapljine i Čitluka, gdje su razvodi također vrlo rijetki.
U pojedinim manjim općinama, poput Ravnoga ili Istočnog Drvara, tijekom cijele godine ne zabilježi se nijedan razvod, iako je ondje i broj sklopljenih brakova znatno manji.
Najkritičnije prve godine braka
Analize pokazuju kako gotovo polovica parova u BiH koji se odluče na razvod ne dočeka ni desetu godišnjicu braka. Najkritičnije razdoblje za bračne zajednice je između pete i devete godine zajedničkog života.
Upravo tada dolazi do najvećih izazova povezanih s financijama, odgojem djece, životnim pritiscima i međusobnim odnosima partnera.
Tradicija i obitelj kao ključ stabilnosti
Stručnjaci smatraju da iza velikih regionalnih razlika stoji više različitih čimbenika.
U tradicionalnijim sredinama, poput Hercegovine, snažan utjecaj imaju obiteljski odgoj, religija i društvene vrijednosti koje brak i dalje promatraju kao trajnu zajednicu.
Osim toga, u manjim sredinama društveni pritisak i mišljenje okoline imaju znatno veću težinu nego u velikim gradovima, gdje anonimnost omogućuje lakše donošenje odluke o razvodu.
Važnu ulogu ima i šira obiteljska mreža, koja često pomaže parovima u kriznim razdobljima, bilo financijski, bilo emocionalno.
Hercegovina i dalje čuva tradicionalnu sliku obitelji
Dok urbane sredine u BiH bilježe sve više razvoda i promjene u načinu života, Hercegovina i dalje pokazuje izrazitu bračnu stabilnost, piše Ljportal.com.
Iako ni ovaj dio zemlje nije potpuno imun na moderne izazove, statistika pokazuje da se na jugu BiH tradicionalne vrijednosti i dalje snažno prenose s generacije na generaciju, a brak se i dalje promatra kao jedna od najvažnijih životnih zajednica.
(www.jabuka.tv)
The post Gradovi u ŽZH kao statistički fenomen: Tek jedan razvod na svakih 100 sklopljenih brakova first appeared on Jabuka.tv.
