Sve veća potražnja za domovima za starije u Hercegovini: Cijene smještaja veće od mirovina

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve izraženije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih znači da je sve manje onih koji mogu brinuti o starijim članovima obitelji. Zbog toga raste interes za domove za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja sve su duže, a mjesečne cijene smještaja premašuju prosječnu mirovinu.

Umirovljena profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe boravi četvrtu godinu. Uslugom je zadovoljna, s drugim korisnicima se dobro slaže, a djeca joj često dolaze u posjet.

„Oni mi dolaze jako često, plate mi dom, a ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u trgovinu i kupe sve što treba“, priča ona, prenosi Federalna.

Smještaj skuplji od mirovine

U dvije jedinice mostarskog centra boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi od njih nisu u mogućnosti sami financirati boravak, iako je ovaj centar najjeftiniji u ovom dijelu zemlje.

Prosječna mirovina u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene najjeftinijeg smještaja i skrbi nešto više.

„Prva kategorija odnosi se na pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM“, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar, Adelisa Delić.

Liste čekanja sve duže

Cijene u drugim centrima su nešto više, a u pojedinima dosežu i do 2.800 KM, ovisno o pokretljivosti korisnika. Unatoč tome, liste čekanja postaju sve duže.

„Definitivno ne možemo zadovoljiti sve zahtjeve. Imamo poprilično dugu listu čekanja“, izjavila je voditeljica Doma za stare i iznemogle osobe Emaus, Ana Pavlović.

Delić navodi da je najveća potreba za smještajem nepokretnih osoba.

„Liste čekanja jesu duže, ali ovise o kategoriji korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže“, istaknula je Delić.

Nedostaju kapaciteti i kadar

Sve je više korisnika kojima je potrebna palijativna skrb.

Hercegovačko-neretvanskoj županiji nedostaje centar za takvu vrstu korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje kapacitete za 25 do 30 posto. Nedostaje i stručno osposobljenog osoblja u ovom sektoru, a izvjesno je da će pritisak na sustav nastaviti rasti.