Hip_Urednik
Uoči Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske premijer Andrej Plenković dao je intervju za HRT u kojem je govorio o Hrvatima izvan Hrvatske, položaju Hrvata u BiH, predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini te demografskoj politici Hrvatske.
Istaknuo je kako je simbolično što se Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske održava upravo u tjednu obilježavanja Dana državnosti te podsjetio na važnost zajedništva hrvatskog naroda.
Plenković je rekao da je jedna od glavnih političkih poruka prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bila osigurati jedinstvo hrvatskog naroda i snažnu povezanost svih Hrvata, bez obzira gdje žive.
Prema njegovim riječima, Vlada je posljednjih godina intenzivno radila na jačanju podrške Hrvatima izvan Hrvatske kroz kulturne programe, Savjet za Hrvate izvan RH, obrazovne projekte, učenje hrvatskog jezika i različite programe za mlade iz dijaspore.
Naglasio je da Hrvatska ima tri različita pristupa prema Hrvatima izvan zemlje:
- Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu,
- hrvatskim manjinama u susjednim državama,
- te hrvatskom iseljeništvu širom svijeta.
Govoreći o Hrvatima u BiH, rekao je kako su oni autohton i konstitutivan narod te da je važno očuvati njihovu punu ravnopravnost. Dodao je kako Hrvatska ne pomaže samo Hrvatima nego i cijeloj Bosni i Hercegovini, navodeći kao primjer novi most kod Gradiške.
Posebno je istaknuo suradnju s političkim predstavnicima Hrvata u BiH, među kojima su Dragan Čović, Borjana Krišto i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović, kojoj je javno dao snažnu podršku.
Kazao je da su uz međunarodni angažman i suradnju s hrvatskim političkim predstavnicima u BiH napravljeni veliki pomaci.
Govoreći o političkom predstavljanju Hrvata u BiH, Plenković je rekao da je nakon 2006. došlo do situacije koju smatra anomalijom, kada je SDP BiH kandidirao Željko Komšić za hrvatskog člana Predsjedništva, a dio bošnjačkih birača glasovao za njega.
Naglasio je da Komšić, prema njegovim riječima, ne dobiva većinsku podršku u sredinama gdje žive Hrvati.
Plenković smatra da je frustracija Hrvata u BiH opravdana jer, kako kaže, Daytonski sporazum nije bio zamišljen tako da jedan konstitutivni narod drugome bira političkog predstavnika.
Podsjetio je i na europski put BiH te rekao da je važan strateški iskorak napravljen 2016. godine kada je BiH podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, u razdoblju kada je Dragan Čović bio hrvatski član Predsjedništva BiH.
Govoreći o hrvatskim manjinama u drugim državama, posebno je izdvojio položaj Hrvata u Srbiji. Rekao je da Hrvatska inzistira na provedbi sporazuma o zaštiti manjina iz 2004. godine te da bi hrvatskoj manjini u Srbiji trebalo biti zajamčeno jedno zastupničko mjesto u Narodnoj skupštini Srbije.
Također je naveo da otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije uključuju ratne zločine, nestale osobe i pitanje granice.
Plenković je govorio i o demografiji te potrebi povratka iseljenih Hrvata. Rekao je da Vlada kroz ministarstvo demografije provodi mjere poput povećanja roditeljskih naknada, poreznih olakšica i drugih politika usmjerenih na jačanje obitelji i povećanje nataliteta.
Dodao je kako ulaganja i potpore Hrvatima izvan Hrvatske kontinuirano rastu te da ukupna vrijednost investicija i projekata doseže oko 200 milijuna eura.
Na kraju je zahvalio Hrvatima izvan domovine za doprinos međunarodnom priznanju Hrvatske, financijskoj pomoći i podršci tijekom ratnih godina te zaključio:
Mi svi moramo biti tim “Hrvatska”, gdje god da jesmo. To je po meni rješenje, zaključio je Plenković u intervju za HRT.
www.brotnjo.info
