Hip_Urednik
SpaceX-ov ulazak na Nasdaq tržište izazvao je veliki interes na Wall Streetu, a u razdoblju od otvaranja burze do sredine dana, Elon Musk, prema procjenama, postao je prva osoba u povijesti čije se bogatstvo mjeri u bilijunima dolara. Wall Street Journal izračunao je da se njegovo ukupno bogatstvo tijekom karijere povećavalo u prosjeku za oko 992 dolara u sekundi, odnosno za oko 3,6 milijuna dolara na sat. Riječ je o prosjeku tijekom cijele njegove karijere, računajući ukupnu trenutnu vrijednost imovine od osnivanja prve tvrtke Zip2 1995. godine, a ne stvarni dnevni novčani tok.
Njegovo bogatstvo, međutim, ne raste ravnomjerno, već oscilira u skladu s vrijednošću dionica koje posjeduje. Tijekom rasta SpaceX-a, njegova “papirnata” imovina u jednom je trenutku rasla za više od deset milijuna dolara u sekundi.
Običnoj osobi teško je i zamisliti razmjere takvog bogatstva, pa su mediji poput Bloomberga i Wall Street Journala pokušali ilustrirati što bi se moglo kupiti ili financirati tim iznosima.
Prema tim analizama, Musk bi mogao kupiti svih 32 NFL kluba i svih 30 NBA timova, a čak i nakon toga, još uvijek bi imao oko 500 milijardi dolara “sitniša”. To bi moglo kupiti oko 2,4 milijuna prosječnih kuća u SAD-u.
Mogao bi unovčiti i tvrtke poput FedExa, Targeta, UPS-a, Starbucksa i CVS-a, koje zajedno zapošljavaju milijune ljudi. Bloomberg ide dalje, navodeći da je Muskovo bogatstvo otprilike jednako godišnjem BDP-u Švicarske ili Tajvana – što znači da jedna osoba ima imovinu usporedivu s gospodarstvom cijele zemlje.
Ime Johna D. Rockefellera često se koristi kao sinonim za ekstremno bogatstvo. Godine 1937. kontrolirao je oko 1,5 posto američkog BDP-a, dok Musk danas, prema procjenama, posjeduje oko 3 posto. Drugi najbogatiji čovjek na svijetu, Larry Page, ima oko 300 milijardi dolara, što pokazuje kolika je razlika između prvog i ostatka liste. Čak bi i najplaćeniji menadžer hedge fonda, s godišnjom zaradom od 3,4 milijarde dolara, morao raditi gotovo tri stoljeća da bi dosegao vrijednost Muskovih dionica.
Međutim, Rockefellerova biografija ima i manje poznatu stranu: financirao je Sveučilište u Chicagu, sudjelovao u suzbijanju ankiloceroze na američkom jugu i podržao razvoj cjepiva protiv žute groznice. Andrew Carnegie, s druge strane, izgradio je više od 2500 javnih knjižnica. Iako se njihova filantropija često tumači kao pokušaj izgradnje nasljeđa, rezultati tih projekata postoje i danas.
Zanimljivije od pitanja što se može kupiti jest što bi se moglo riješiti tim novcem. Prema procjenama agencija UN-a i Svjetske banke, mnogi globalni problemi zahtijevaju iznose koji su mali u usporedbi s bilijunima dolara.
Iskorenjivanje gladi koja dovodi do smrti: oko 40 milijardi dolara godišnje do 2030.
Borba protiv malarije, koja godišnje odnosi oko 600.000 života: 90 do 120 milijardi dolara jednokratno.
Osnovno obrazovanje za najugroženije zemlje: oko 97 milijardi dolara godišnje.
Pristup čistoj vodi i sanitarnim uvjetima za cijeli svijet: oko 114 milijardi dolara godišnje.
Iskorenjivanje malih boginja, povijesni primjer uspjeha, koštalo je samo 300 milijuna dolara.
Novinari se prisjećaju i izjave iz 2021. godine, kada je tadašnji direktor Svjetskog programa za hranu, David Beasley, tvrdio da 6 milijardi dolara, što je u to vrijeme bilo oko 2 posto Muskove imovine, može spriječiti glad za 42 milijuna ljudi. Musk je odgovorio da će prodati dionice Tesle i donirati novac ako mu se predstavi detaljan plan. Program je kasnije objavio plan, ali nije izvršena uplata.
Iste godine, Musk je prebacio 5,7 milijardi dolara u dionicama Tesle vlastitoj zakladi, što mu je donijelo porezne olakšice. Prema New York Timesu, njegova zaklada godinama nije ispunjavala zakonski minimalni iznos raspodjele sredstava i nema stalno osoblje, što je dovodi u pitanje kao klasičnu humanitarnu organizaciju.
Godine 2012. Musk je potpisao Giving Pledge, obvezu da većinu svog bogatstva donira u dobrotvorne svrhe. Međutim, više od desetljeća kasnije, shvatio je da filantropija i dalje predstavlja samo mali dio njegovog ukupnog bogatstva, dok se značajan dio donacija usmjerava kroz strukture koje kontrolira ili projekte povezane s njegovim tvrtkama.
Često ističe da su Tesla i SpaceX sami po sebi njegova najveća “donacija čovječanstvu”, jer doprinose razvoju električne mobilnosti i svemirskih tehnologija. Kritičari, međutim, ističu da se ti proizvodi još uvijek prodaju na tržištu, a ne poklanjaju, pa se teško mogu tretirati kao klasična humanitarna aktivnost.
Analize Wall Streeta i Bloomberga uglavnom se zasnivaju na hipotetičkim scenarijima, jer je Maskovo bogatstvo u velikoj mjeri vezano za dionice. Oko 90 posto njegove imovine čine udjeli u kompanijama, što znači da je riječ o “papirnom” bogatstvu koje zavisi od tržišnih oscilacija.
U slučaju SpaceX-a, prodaja dionica je trenutno ograničena, a i nakon eventualnog otvaranja tržišta, masovna prodaja mogla bi značajno smanjiti njihovu vrijednost — uključujući i vrijednost samog bogatstva koje se mjeri.
