Napredak u prepoznatljivosti nacionalne .ba domene je očit, s preko 34.000 registriranih domena u Bosni i Hercegovini, što ukazuje na jačanje bh. web identiteta. Ipak, Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru, naglašava da postoji značajan prostor za dodatno jačanje brendiranja i promocije, pozivajući na širu suradnju svih sveučilišta i institucija u zemlji.
Volarić ističe da je, unatoč osjetnom rastu u posljednjem desetljeću i sve većem prepoznavanju važnosti digitalnog otiska od strane institucija, tvrtki i građana, ključno sagledati specifičnosti upravljanja domenom. Trenutačno je registar nacionalne .ba internet domene, ovlašten od ICANN-a, isključivo pod okriljem Univerziteta u Sarajevu, odnosno njihovog Univerzitetskog teleinformatičkog centra (UTIC). Volarić smatra da bi angažmanom šire akademske zajednice i suradnjom svih sveučilišta vidljivost domene mogla biti dodatno pojačana.
Kao primjer dobre prakse, Volarić navodi Republiku Hrvatsku gdje javne institucije koriste nacionalnu domenu besplatno. Sugerira da bi razmatranje sličnih olakšica za javne institucije u Bosni i Hercegovini u budućnosti moglo dodatno potaknuti korištenje nacionalne domene.
U eri dominacije društvenih mreža, Volarić naglašava da je za ozbiljne tvrtke i dalje neophodno imati reprezentativnu internetsku stranicu. Premda web stranice možda nemaju isti utjecaj kao prije 15 ili 20 godina zbog uspona društvenih mreža, platformi i umjetne inteligencije, one su i dalje ključne za percepciju ozbiljnosti brenda. Korisnici, naime, ozbiljnost brenda prvenstveno doživljavaju putem njegove web stranice.
Također, Volarić primjećuje promjenu u načinu pretraživanja interneta kod mlađih korisnika, koji se sve više oslanjaju na ključne riječi ili alate poput ChatGPT-a, umjesto na direktno ukucavanje domene. Ipak, iako naziv domene možda nema presudnu ulogu u svakodnevnom pretraživanju, ostaje važan element identiteta i prepoznatljivosti. Uspješne europske države, kroz kontinuirane promotivne aktivnosti, uspjele su pozicionirati svoje nacionalne domene kao simbole vjerodostojnosti i lokalne prisutnosti.
Osvrćući se na digitalnu imovinu, Volarić ističe da tržište domenama u BiH i dalje funkcionira, premda ne s istim intenzitetom kao prije par desetljeća kada su domene imale status burzovne robe. Danas se i dalje prakticira kupovina, čuvanje i preprodaja domena, a tržište je donekle ojačano pojavom nacionalnih tvrtki. Volarić izražava zadovoljstvo općim razvojem bh. digitalnog brenda, ističući da se pristup promijenio od pukog kreiranja loga ka razvoju cjelovitog identiteta koji uključuje i korisničko iskustvo.
Za daljnji razvoj i promociju .ba domene kao ključnog dijela digitalnog identiteta Bosne i Hercegovine, Volarić zaključuje da je neophodna pojačana suradnja akademske zajednice, institucija i gospodarstva.










