Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina prvi put je dobila 45,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (EU), nakon uspješne prijave podnesene poslije katastrofalnih bujičnih poplava koje su zemlju pogodile u listopadu 2024. godine. Ova značajna financijska injekcija bila je jedna od ključnih točaka sjednice Vijeća ministara BiH, koje je također donijelo odluku o raspodjeli 11,79 milijuna KM akumuliranog viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, pri čemu je šest milijuna KM namijenjeno BHRT-u.
Odobrena sredstva iz EU Fonda solidarnosti, koja predstavljaju oko šest posto ukupno procijenjene štete, mogu se koristiti za obnovu javne infrastrukture, privremeni smještaj stanovništva, preventivne mjere, zaštitu kulturne baštine i hitne interventne aktivnosti. Važno je napomenuti da se ova sredstva ne mogu koristiti za nadoknadu štete na privatnim stambenim i gospodarskim objektima. Vijeće ministara naglasilo je da se sredstva moraju iskoristiti u roku od 18 mjeseci od odobravanja, bez mogućnosti produženja, zbog čega je pripremljen plan implementacije s prijedlogom financijskih modela za pravovremenu realizaciju.
Što se tiče raspodjele sredstava RAK-a BiH, od ukupnog iznosa od 11,79 milijuna KM, deset milijuna KM namijenjeno je razvoju sektora komunikacija. Od toga, šest milijuna KM bit će dodijeljeno Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT) za modernizaciju i digitalizaciju produkcijsko-tehničkih kapaciteta. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske dobit će po dva milijuna KM za razvoj elektronskih medija i jačanje medijskog pluralizma. Preostalih 1,79 milijuna KM RAK BiH će iskoristiti za unaprjeđenje vlastitih tehničkih i informacijskih kapaciteta, uključujući modernizaciju sistema za monitoring radiofrekvencijskog spektra.
Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, Vijeće ministara jednoglasno je utvrdilo Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru. Također je donesena Odluka o pravilima dodjele pomoći male vrijednosti (de minimis), kojom se usklađuje sustav državne pomoći s propisima EU i omogućava brža dodjela podrške gospodarskim subjektima do 300.000 eura u trogodišnjem razdoblju.
Značajan iskorak postignut je odobrenjem Ugovora o poravnanju preostalih potraživanja između BiH i slovenske kompanije EGS. Ovim se otvara put za obustavu arbitražnog postupka u Washingtonu vrijednog gotovo 695 milijuna eura, koji se odnosi na višedesetljetni spor u vezi s Rudnikom i Termoelektranom Ugljevik.
Vijeće ministara je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo i Odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u gašenju požara, zbog povećanog rizika od izbijanja i širenja velikih požara u BiH. Odlukom je unaprijed uspostavljen institucionalni i proceduralni okvir za aktiviranje međunarodne pomoći, koja će biti zatražena tek nakon što budu iscrpljeni svi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, civilnu zaštitu i Oružane snage BiH. Međunarodna pomoć moći će biti zatražena od država s kojima BiH ima zaključene sporazume o suradnji u oblasti zaštite i spašavanja, kao i putem Mehanizma civilne zaštite EU.
Razmatrana je i mogućnost sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga BiH u međunarodnoj stabilizacijskoj misiji u Gazi, zaduživši Ministarstvo obrane da nakon konferencije o generiranju snaga pripremi dopunjenu procjenu opravdanosti angažmana do 64 pripadnika OSBiH.
Među ostalim usvojenim odlukama i informacijama iz područja ekonomije, pravosuđa, obrane, obrazovanja i održivog razvoja, data je suglasnost na Prijedlog pravilnika o odorama, oznakama i značkama Sudske policije BiH. Usvojena je informacija o srednjem stručnom obrazovanju za 2025. godinu, po kojoj je u srednje škole u BiH upisano 108.057 učenika, što je za 314 više nego godinu ranije. Vijeće ministara usvojilo je i izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, godišnji izvještaj o provođenju Ciljeva održivog razvoja (SDG) te primilo na znanje analizu FIPA-e po kojoj većina stranih investitora obuhvaćenih aftercare programom planira nova ulaganja i zapošljavanje u BiH.
