Hip_Urednik
Mnogi radnici u Bosni i Hercegovini iskazali su spremnost da dio povišice zamijene za više slobodnih dana, pokazalo je regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je provela grupa “Alma Career”, unutar koje djeluju i portali za zapošljavanje poput MojPosao.ba. Čak 25 posto ispitanika odmah bi pristalo na ovakvu zamjenu, dok bi dodatnih 43 posto razmotrilo tu opciju ovisno o visini ponuđene povišice. Ispitanici u prosjeku žele gotovo 30 dana godišnjeg odmora, što je znatno više od trenutnog prosjeka.
Istraživanje naglašava da slobodno vrijeme za zaposlenike više nije samo zakonsko pravo, već pogodnost koja može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika. Samo 32 posto ispitanika ne bi pristalo na zamjenu dijela povišice za slobodne dane. Slična želja za dužim odmorom primijećena je i kod radnika u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje je također provedeno istraživanje.
Trenutno, zaposlenici u BiH će u 2026. godini imati u prosjeku 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi porast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Međutim, njihove potrebe i očekivanja su znatno veća, s prosječnom željom za 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više. Potreba za duljim odmorom, kako navodi MojPosao.ba, povećava se s godinama radnika.
Zanimljivo je da zaposlenici u državnim tvrtkama i ustanovama u prosjeku imaju najviše godišnjeg odmora (24,1 dan), slijede ih privatne tvrtke u stranom vlasništvu (22,4 dana), dok domaće privatne tvrtke nude najmanje (20,5 dana). Unatoč želji za više slobodnih dana, istraživanje je pokazalo da mnogi radnici ne uspijevaju u potpunosti odmoriti. Čak 42 posto ispitanika uvijek je ili često dostupno svojim nadređenima tijekom godišnjeg odmora, 33 posto kolegama iz vlastitog odjela, a 22 posto kolegama iz drugih odjela, što utječe na kvalitetu odmora i oporavka.
Reakcije na rezultate istraživanja su podijeljene. Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, nije iznenađen, ističući da je želja za više godišnjih odmora dugogodišnji trend kojem se poslodavci pokušavaju prilagoditi. Naglašava da plaća već dugo nije najvažniji instrument za privlačenje i zadržavanje radnika.
S druge strane, Danko Ružičić, glavni tajnik Saveza sindikata Republike Srpske, izražava skepsu prema ideji da se radnici odriču primanja. Smatra da su plaće radnika skromne s obzirom na cijene i troškove života u BiH te inflaciju, te da nema potrebe za odricanjem dijela povišica ili plaća. Podsjeća da Zakon o radu u Republici Srpskoj propisuje minimalnih 20 radnih dana godišnjeg odmora, dok kolektivni ugovori omogućavaju dogovor o većem broju dana na temelju radnog staža i složenosti posla.
