FIS veliki
Narodna nošnja i život starih Dužica: Priča o svjedočanstvu jednog vremena

Fotografija

Opis: U narodnoj nošnji – Dužice

Komentar: Na fotografiji stoje dužičani Ivan i Jakov Sopta, sjede Adam Sopta i Lucija rođ. Kvesić.

Unitrade

Narodna nošnja starih dužičana bila je kombinacija bekijskoga i belavarijskoga stila, budući da se selo nalazilo na samoj granici tih dviju regija. Takav se način odijevanja zadržao sve do 1930-ih godina, kada započinje postupna transformacija: domaća tkanina zamjenjuje se s kupovnim platnom i svilom.

U Etnološkom glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, objavljenom 1970. godine (svezak 24/25), Vlajko Palavestra je u radu „Narodne pripovijetke i predanja u okolini Lištice“ zabilježio kazivanje Križana Kožula iz Gornjih Mamića, rođenog 1892. godine, koji je pripovijedao o vremenu turske uprave.

-Bi je u Vitini paša koji bi izaša, ka’ će misa reći, u dernek. Pa izaberi
curu. Pa je odvedi on sebi, za ženu, dok bi ona zatrudnila – odma je vraćaj u
isti puk, nek izabire momka. Koga paša rekne, toji je mora uzet.

E, onda odveo iz Dužica, baba to panti. Iz Dužica odveo, cura jedna vrsna
bila; hoda po puku, i zamirio i odveo. Premda je bilo i lukavi’ ženski’ da su i volile neki dušak otić, pošto prvo nije mogla izabrati takvoga momka, pa posli će ga moći izabrat. A šta njoj udi što će šnjim nekoliko bit, šta ja znam. Odveo.

Kad je u nje kulen već dobro naresta, izveo je u puk. A Ivanko bio neki momak vrsan. E ondan: “En’ onoga ću!” Doša k Ivanku, kaže: “Ivanko, sinko, bit ne mere nikako, a ženiti je se svakako. Ovu cru uzmi i – gotovo…” A Ivanko malu pušku, kremenjaču iza pasa u prsi, on se privali i – Ivanko uteka u Dalmaciju. Pošto blizu je Dalmacija, uteka, mogo je za dva-tri sata iz Dužica pribignut u Dalmaciju. Ondan izašli odozda, ka’ su saznali, Turci, ali nisu vele tadan pobili.

U razgovoru za radijsku emisiju “Selo veselo Dužice” sarajevskog radija iz 1984. godine Jozo Celić rođen 1896. pripovijeda:

“Radilo se dobro i puno, a slabo se živilo. Letilo se za svačin oni… za vrime Austrije oni svoj program završavali a narodu kako bude. Narod dobro radija, ali slabo živija, kruva malo. Trgovci, ode u Vojvodinu, dotra šenice i kukuruza, onda se to daje do vage. O vagi ako neplatiš neda ti, umri, ako nisi platija sve ujesen kako zahtjeva, trgovcu. Isto tako nastavila je i Jugoslavija stara. Dobro, svoj program završavali, narodu kako bude. Dobro se radilo, nikakva standarda nije nibilo. Zelje, raštike i kupusa navari, a kruva malo, nema” I eto tako smo završili eto do danas…”

Neke od ganga sa spomenom Dužica:
Sedam sela ne ima momaka,
ko Dužice i Pogana Vlaka.
Ovo su ti Dužica dica,
pomogla ih Marija Divica.
Zapjevajmo mi kolege glasno
nek’ se čuje Dužičani da smo.

Fotografija je objavljena i u knjizi Rasno-Dužice, Župa Rasno (1999.) / Datum fotografije: 1930. / Lokacija: Dužice, Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina / Autor fotografije: nije specificirano / Arhiv: obitelj pok. Grge Sopte

Vrisak.info

Narodna nošnja i život starih Dužica: Priča o svjedočanstvu jednog vremena

Glavni banner top pozicija 5
  • Hip_Urednik

    Hercegovački info portal donosi najnovije vijesti iz Hercegovine

    Related Posts

    Provjerite ormare, tekstilni moljac oštećuje odjeću

    Tijekom ljetnih mjeseci povećava se aktivnost tekstilnog moljca, štetnika koji može prouzročiti značajna oštećenja odjeće i drugih tekstilnih predmeta izrađenih od prirodnih vlakana. Tekstilni ili odjevni moljac najčešće napada vunu,…

    VIRTUALNI MATIČAR Nova elektronička usluga dostupna građanima općine Čitluk

    Općina Čitluk pokrenula je novu elektroničku uslugu “Virtualni matičar”, koja građanima omogućuje online podnošenje zahtjeva za izdavanje izvoda i uvjerenja iz matičnih knjiga. Projekt je realizirala Općina Čitluk uz sufinanciranje…